Seoul i smart city rješenja

Prošle sam godine imao priliku sudjelovati u programu razmjene znanja Ministarstva gospodarstva i financija Južne Koreje. S timom iz Grada Zagreba posjetili smo gradove Seoul, Incheon i Busan te dobili uvid u njihova smart city rješenja. Uvid u unutrašnje alate javne uprave jednog od "azijskih tigrova" bila je jedinstvena prilika pa ću podijeliti neke prakse koje su me se posebno dojmile i usput spomenuti neke naše povezane inicijative u Zagrebu.

Seoul je grad od preko 10 mil. stanovnika na površini manjoj od Zagreba. Da se Seoul nalazi u Europi bio bi treći najveći grad, odmah nakon Istanbula i Moskve - veći čak i od Londona. Nakon Korejskog rata u drugoj polovici 20. stoljeća uslijedio je period intenzivnog ekonomskog rasta i razvoja u kojem se stanovništvo Seoula upetorostručilo (za usporedbu, stanovništvo Zagreb se u tom periodu udvostručilo) što je stvorilo brojne izazove u stanovanju i prometu.

Kako bi sustavno pristupili rješavanju ovih problema, u Seoulu su svojim generalnim urbanističkim planom i investicijama prioritet stavili na jedini uistinu skalabilni način transporta tolikog broja putnika - javni gradski prijevoz (JGP). Zbilja je impresivno vidjeti promet Seoula u rush houru - u zasebnoj traci vozi praktički neprekinuti konvoj autobusa koji prebacuju ljude na odredište.

Upravo zbog važnosti JGP-a za rješavanje prometnih problema i u Zagrebu radimo ogromna ulaganja u taj sustav. U raznim stadijima nabave su 91 novih tramvaja i 65 novih autobusa - dakle 156 novih vozila JGP-a od kojih brojna već voze zagrebačkim ulicama. Ovo povećanje flote je omogućilo npr. uvođenje nove autobusne linije 117 Črnomerec - Jarun. Također, u tijeku je izgradnja prvih novih tramvajskih pruga u više od dva desetljeća! Radovi na Sarajevskoj su već u tijeku, a izgradnja pruge u Heinzelovoj će početi ove godine – naravno u oba slučaja u odvojenim koridorima za brz i učinkovit javni prijevoz.

Osim na učinkovitost prometnog sustava, u Seoulu su velik naglasak stavili i na ekologiju i kvalitetu života te je tako svjetski poznat primjer uklanjanja brze gradske autoceste i ponovno otvaranje potoka Cheonggyecheona (evo i kratak video). Ovakvi potezi širenja pješačkih zona učinili su grad ugodnijim za hodanje i podigli ekonomsku aktivnost – tjedno šetnicu posjeti čak pola milijuna ljudi! Ne treba zanemariti ni smanjenje efekta urbanih toplinskih otoka (temperature su 3-6 C niže) kao ni smanjenje zagađenosti zraka za oko 35%.

Imao sam priliku posjetiti Cheonggyecheon i zbilja je kul! Hrpa ljudi se okuplja tamo, šeće, sunča i lista knjige iz knjižnice na otvorenom. U Zagrebu imamo sreće pa još uvijek imamo više otvorenih potoka u gradu. Kako bi olakšali građanima njihovo korištenje, 2023. je npr. uređen park uz potok Črnomerec u Zaprešićkoj ulici, a uvedeno je i nekoliko novih pješačkih zona poput Masarykove i Stare Vlaške.

No, vratimo se na informatičke teme. Fokus na pametno upravljanje gradovima u Koreji zadan je već 2003. na nacionalnoj razini uvođenjem Smart City Acta. Ovom je legislativom razrađeno kako gradovi trebaju planirati i provoditi razvoj smart city rješenja. Definirani su mehanizmi pilotiranja, primjena tehnoloških inovacija i možda najbitnije - razrađeni su instrumenti za financiranje ovakvih projekata. Tako svi gradovi koje smo posjetili pa i neka manja mjesta imaju napredne centre za praćenje prometa, sigurnosti i sl.

U Zagrebu je 2019. donesena Okvirna strategija pametnog Grada Zagreba. Ona je u načelu dobra osnova, ali radi ograničenog financiranja razvoja IT-a provedba je išla relativno polako. Radi toga smo u 2024. osigurali dodatna sredstva za bržu digitalizaciju gradske uprave preko Europske investicijske banke, tijela Europske unije koje podupire zelenu i digitalnu tranziciju gradova u EU. Proračun Zagreba za razvoj IT-a time je gotovo utrostručen, a više o nekima od financiranih projektata pisao sam u posljednjoj objavi.

Osim financiranja u Koreji su svjesni i važnosti educiranja odgovarajućih kadrova te su tako uveli poseban smart city kurikulum kojim su obrazovali brojne gradske službenike diljem zemlje. U Zagrebu imamo sreću da imamo nekoliko izvrsnih studija informatike. Radi bolje suradnje u planiranju R&D projekata te povezivanja s akademskom zajednicom, Grad Zagreb se priključio europskom hubu za digitalne inovacije predvođenog FER-om - CROBOHUB++. Radi se o odličnoj platformi za suradnju s istraživačkim grupama koje razvijaju nove tehnologije. Upravo kao rezultat ove suradnje krenuo je npr. pilot digitalizacije arhiva Grada Zagreba koji koristi najnaprednije metode prepoznavanja znakova (OCR-a) i obrade prirodnog jezika (NLP-a) koje su pobjeđivale na međunarodnim natjecanjima iz tog područja.

Naravno, i dalje stalno tražimo nove IT i druge stručnjake da se pridruže našem timu u Gradu. Ako vas teme o kojima ovdje pišem zanimaju, pratite moje objave na LinkedInu gdje redovito dijelim naše otvorene natječaje (uz službenu stranicu s oglasima za poslove i portal Moj Posao).

Centralni sustav za upravljanje prometom u Seoulu počiva na softverskom sustavu Topis koji je dijelom dostupan i online s aktualnim informacijama o stanju u prometu. Radimo na sličnom sustavu i u Zagrebu o čemu više uskoro. Prilično je impresivna kontrolna soba tog sustava u Gradskoj upravi Seoula.

U Zagrebu smo među projektima pametnog upravljanja prometom završili informatičko opremanje 100 križanja (i završili nabavu za dodatnih 50) semaforima kojima se može daljinski upravljati te senzorima za brojanje pješaka, biciklista, automobila i vozila JGP-a radi optimizacije prometa. Također je završena nabava za uređenje modernog Centra za upravljanje prometom u prostorima gradske uprave. Evo jedan render iz projekta da dobijete sliku kako će izgledati:

Bilo je još hrpa drugih stvari koje smo vidjeli koje je teško sve pobrojati. Jedan primjer je da u manjim gradovima u Koreji već imaju robotska vozila za čišćenje ulica:

Također, imali smo priliku provozati se u samovozećem autobusu. Još se uvijek radi o pilot-projektu pa vozač sjedi za volanom u slučaju potrebe za ručnom intervencijom. Svejedno, mislim da pokazuje otvorenost za inovacije u njihovom društvu.

Sve u svemu, posjet je bio vrlo inspirativan i vjerujem da ćemo ostati u kontaktu s kolegama iz Koreje kako bismo nastavili s razmjenom znanja.