Tanzania
| Inception | 26 Gwakuna(Kafuumuulampawu) 1964 |
|---|---|
| Official name | République unie de Tanzanie |
| Native label | Jamhuri ya Muungano wa Tanzania, United Republic of Tanzania |
| Eggwanga lye | Bantu people |
| Yeetabye mu | Olutalo lwa Uganda ne Tanzania |
| Named after | Tanganyika, Zanzibar Islands |
| Official language | Oluswayiri, Lungereza |
| Anthem | Mungu ibariki Afrika |
| Culture | culture of Tanzania |
| Motto | Freedom and Unity |
| Motto text | Azadlıq və Birlik |
| Continent | Afirika |
| Egwanga | Tanzania |
| Capital | Dodoma |
| Located in time zone | UTC+03:00, East Africa Time, Africa/Dar_es_Salaam |
| Located in/on physical feature | East Africa |
| Coordinate location | 6°18′25″S 34°51′14″E |
| Coordinates of geographic center | 6°22′8″N 34°53′20″E |
| Coordinates of easternmost point | 7°38′23″S 39°54′28″E |
| Coordinates of northernmost point | 0°59′8″S 30°46′7″E |
| Coordinates of southernmost point | 11°45′39″S 36°31′12″E |
| Coordinates of westernmost point | 6°14′13″S 29°43′22″E |
| Highest point | Mount Kibo |
| Lowest point | Indian Ocean |
| Office held by head of state | President of Tanzania |
| Head of state | Samia Suluhu Hassan |
| Office held by the head of government | President of Tanzania |
| Head of government | Samia Suluhu Hassan |
| Executive body | Cabinet of Tanzania |
| Legislative body | National Assembly |
| Central bank | Bank of Tanzania |
| Currency | Tanzanian shilling |
| Driving side | left |
| Electrical plug type | AC power plugs and sockets: British and related types, BS 1363 |
| Replaces | Tanganyika, People's Republic of Zanzibar |
| Official website | https://www.tanzania.go.tz/ |
| Hashtag | Tanzania |
| Top-level Internet domain | .tz |
| Flag | flag of Tanzania |
| Coat of arms | coat of arms of Tanzania |
| Geography of topic | Geography of Tanzania |
| Has characteristic | partly free country |
| History of topic | history of Tanzania |
| most populous urban area | Dar es Salaam |
| Open data portal | Tanzania data portal |
| Economy of topic | economy of Tanzania |
| Demographics of topic | demographics of Tanzania |
| Commonwealth Sport country code | TAN |
| Mobile country code | 640 |
| Telephone country code | +255 |
| Emergency phone number | 112, 114, 115 |
| GS1 country code | 620 |
| Vehicle registration plate code | EAT |
| Maritime identification digits | 674, 677 |
| Unicode character | 🇹🇿 |
| Category for maps or plans | Category:Maps of Tanzania |

Tanzania, mu butongole United Republic of Tanzania,nsi mu Buvanjuba bwa Africa mu African Great Lakes region. Esalagana ensalo n'amawanga omuli Uganda mu Bukiikakkonobwobugwanjuba, Kenya mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, Indian Ocean mu Buvanjuba, Mozambique ne Malawi mu Bukiikaddyo, Zambia mu Bukiikaddyobwobugwanjuba, ne Rwanda, Burundi, ne Democratic Republic of the Congo mu Bugwanjuba. Okusinziira ku kuteebereza okwakolebwa mu 2024, Tanzania erina abantu obukadde nga 67.5, ekigifuula ensi ya Afirika esinga abantu abangi ng'esangibwa mu Bukiikaddyo bw'eddungu Sahara.
Ebisigalira bya bafu bingi bizuuliddwa mu Tanzania. Mu kiseera ky'amayinja n'ekikomo, abantu abaali mu Tanzania nga tebannaba kuyiga kuwandiika nga bava mu Bukiikakkono baalimu abantu aboogera Olusukusiiti olufaananako n'abantu ab'omu Iraqw leero, abaava mu Bukiikaddyo bwa Ethiopia;[1] Abantu ab'omu Buvanjuba bwa Cushitic abaava mu Bukiikakkono bwa Lake Turkana emyaka nga 2,000 ne 4,000 emabega;[2] n'abantu ab'omu Bukiikaddyo bwa Nilotes, omuli Datoog, abaava mu kitundu ekiri ku nsalo ya South Sudan–Ethiopia wakati w’emyaka 2,900 ne 2,400 emabega.[2]: olupapula 18 Okusenguka kuno kwaliwo mu kiseera kye kimu ng’okubeerawo kw’abantu ba Mashariki Bantu okuva e Bugwanjuba bwa Afirika mu bitundu by'Ennyanja Nnalubaale ne Lake Tanganyika.[2][3] Ku nkomerero y'ekyasa kye 19, ensi eno yali efugibwa Bugirimaani nga German East Africa. Kino kyaddirirwa obufuzi bw'Abangereza oluvannyuma lwa Ssematalo I bwe yafugibwa nga Tanganyika, ng'ekizinga Zanzibar kisigadde nga kitongole ky'amatwale eky'etengeredde. Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze bwabwe mu 1961 ne 1963, ensi ebbiri zino zaagattibwa mu 1964 ne zikola United Republic of Tanzania.[4]
Tanganyika yeegatta ku British Commonwealth, era Tanzania esigala nga nsi ya Commonwealth nga republic eyegasse.[5] Leero, eggwanga lino likulemberwa Pulezidenti era nga lirina ne Ssemateeka gwe ligoberera. Ekibuga ekikulu kisangibwa mu kibuga kya Gavumenti (Dodoma);[6] ekibuga ekikadde, Dar es Salaam, kikyalimu woofiisi za gavumenti ezisinga obungi era kye kibuga ekisinga obunene mu ggwanga, omwalo omukulu, n'ekifo ekikulu eky'ebyobusuubuzi.[7][8][9] Okumala emyaka mingi, Tanzania ebadde efugibwa Chama Cha Mapinduzi (CCM) nga eggwanga erirabika ng'ery'ekibiina ekimu kyokka.[10][11]
Abantu b'omu Tanzania bava mu mawanga nga 120,[12] mu nnimi, ne mu madiini. Obukristaayo y'eddiini esinga obunene mu Tanzania, ng'ate Abasiraamu n'Abanamaddala bali mu bifo bya wansi.[13] Ennimi ezisukka mu 100 ze zoogerwa mu Tanzania, ekigifuula ensi erina ennimi ez'enjawulo ennyo mu Buvanjuba bwa Africa.[14] Eggwanga teririna lulimi lutongole, wadde ng'olulimi lw'eggwanga Luswayiri. Olungereza lukozesebwa mu by'obusuubuzi n'amawanga amalala, mu by'obufuzi, mu kkooti ez'oku ntikko, era ng'olulimi olusomesebwa mu siniya ne mu matendekero aga waggulu.[15][16] Oluwarabu lw'ogerwa nnyo mu Zanzibar, okusinziira ku byafaayo byakyo ng'ekifo ky'ebyobusuubuzi ekyafugibwanga Abawalabu.
Tanzania erimu ensozi n'ebibira bingi mu Bukiikakkonobwobuvanjuba, nga Olusozi Kilimanjaro, lwe lusozi olusinga obuwanvu mu Afirika era olusozi olusinga obuwanvu mu nsi yonna, gye luli. Ebisatu ku nnyanja ennene ez'omu Afirika ziri mu Tanzania. Okwolekera Obukiikakkono n'Obugwanjuba kuliko Ennyanja Nnalubaale, ennyanja esinga obunene mu Afirika, n'Ennyanja Tanganyika, ennyanja esinga obuwanvu mu ssemazinga, emanyiddwa olw'ebika by'ebyennyanja eby'enjawulo. Mu Bukiikaddyo waliyo Ennyanja Malawi. Olubalama lw'eBuvanjuba lwokya era lwa bbugumu, nga Zanzibar Archipelago eri kumpi n'olubalama lw'ennyanja. Ekifo kya Menai Bay Conservation Area kye kisinga obunene mu Zanzibar ekikuuma obutonde bw'ennyanja. Ebisulo bya Kalambo, ebisangibwa ku Mugga Kalambo ku nsalo ya Zambia, kye kiyiira ky'amazzi ekyokubiri mu bunene mu Afirika.[17] Tanzania y'emu ku nsi ezisinga okukyalibwamu abalambuzi okulambula ebisolo by'omu nsiko.[18] Eggwanga lino mmemba omutongole mu mawanga 77 mu Africa mu kimanyikiddwa nga United Nations, Group of 77, African Union, East African Community, ne mu Non-Aligned Movement.
Obuvo bw'erinnya
[kyusa | kolera mu edit source]Erinnya "Tanzania" lyatondebwawo ng'ekigambo ekigattiddwa wamu okuva mu mannya g'amawanga abiri agaali geegasse okutondawo eggwanga: Tanganyika ne Zanzibar mu 1964.[19] Zanzibar ne Tanganyika bwe gaali geegatta, olupapula lw'amawulire olwa The Standard lwategeka empaka z'erinnya eppya, eryawangulwa Mohammed Iqbal Dar. Iqbal yagamba nti yafuna erinnya ng'atwala "Tan" ne "zan" okuva mu mawanga agaali geegasse, "i" okuva mu linnya lye, era n'agattako "a" ng'okujjukira Ahmadiyya.[20]
Erinnya Tanganyika liva mu bigambo by'Oluswayiri tanga "okusaabala" ne nyika "olukoola olutaliimu bantu, obutale", ne kireetawo ebigambo "okusaabala mu ddungu". Oluusi litegeerwa ng'okujuliza ku Nnyanja Tanganyika.[21]
Erinnya "Zanzibar" liva mu Zanj, erinnya ly'abantu b'omu kitundu ekyo, n'ekigambo ky'Olulattini barr "olubalama" oba "omwalo."[22] Zanj liva mu Al-Zanjia, erinnya ly'Olulattini ery'olubalama lw'Ebuvanjuba bwa Afirika. Ekigambo kino kikwatagana ne Azania, erinnya ly'Oluyonaani (ekyandiba nga liva mu linnya ly'Olusaba) ery'olubalama lwe lumu, eryogerwako mu Periplus of the Erythraean Sea, ekitabo ekyawandiikibwa mu kyasa ekyasooka CE. Azania kyogerwako ng'ekifugibwa Mapharitis - ekibinja ky'abantu ababeera (mu kiseera ekyo) nga mu kiseera kino ye Yemen ey'Obukiikaddyobwobuggwanjuba.
Ebyafaayo
[kyusa | kolera mu edit source]Okunoonyereza ku byafaayo
Ebiwandiiko by'Abantu baayo ebyasooka mu Tanzania byaliwo mu kiseera ky'edda ennyo. Mu 1106 oba 1107 CE (omwaka 500 AH), Shaykh Abū ʽImrān Mūsā al-ḥasan ibn Muḥammad yatandikawo omuzikiti gwa Friday mu Kizimkazi nga bwe kyawandiikibwa mu kiwandiiko ekyaweebwayo mu miḥrāb y'omuzikiti.[23] Ekkolero ly'ebintu mu Kilwa lyakuba ssente ezaaliko obubaka obukwata ku basula b'omu kitundu mu ngeri y'ebigambo eby'empandiika ebbiri, ekintu ekitalina kye kifaanaganya ne ssente z'Obusiraamu ezaasooka.[24]: 1 Ekyokulabirako wammanga kya mu c. 1300 CE (c. 700 AH):[25]: 63
Olunyiriri lw'abafuzi olw'atuukibwako nga basoma ku binusu ebiriwo mu kiseera kino lwongereza ku nnono z'omu kamwa ezaawandiikibwa mu Kilwa Chronicle awamu n'okunnyonnyola kw'abantu abava ebweru.[24]: 4 [25]: 47–48 Omutambuze Omumoroko Ibn Baṭṭūṭa agamba nti sultan al-ḥasan ibn sulaimān ow'omu kyasa 14 CE (8th-century AH) yayitibwanga Abuʼl-Mawāhib (Kitaawe w'ebirabo), era nti ye kennyini yalaba sultan ng'awaayo engoye ze eri omusajja omwavu eyazisaba nga sultan akomawo ewuwe okuva mu muzikiti.[26]Ekitiibwa kye kimu kikuumibwa ku binusu bya sultan ebya zzaabu.[24]: 3 ne mu nnono z'omu kamwa.[25]: 52.
Eby'edda
Abantu ab'obuzaaliranwa mu Buvanjuba bwa Afirika balowoozebwa okuba nga baawukana mu lulimi ku Hadza ne Sandawe abayizzi abanoonya eby'okulya mu Tanzania.[2]: page 17.
Omugendo ogw'abasooka okusenguka gwali gwa boogezi ba Southern Cushitic abaava mu Bukiikaddyo bwa Ethiopia ne Somalia ne bayingira Tanzania. Be bajjajja b'Abairaqw, Gorowa, ne Burunge.[2]: empapula 17 Okusinziira ku bujulizi bw'ennimi, wayinza okuba nga waaliwo okusenguka kwa mirundi ebiri okw'abantu b'omu Buvanjuba bwa Cushitic mu Tanzania awo nga mu 4,000 ne 2,000 emyaka egiyise, nga bava mu Bukiikakkono bwa Lake Turkana.[2]: empapula 17–18.
Obujulizi obuva mu kusima ebintu eby'edda buwagira okukomekkereza nti Abanilotic ab'omu maserengeta, omuli n'Abadatoogi, baava mu Bukiikaddyo ne bagenda mu Masekkati g'Obukiikakkono bwa Tanzania wakati w'emyaka 2,900 ne 2,400 egiyise.[2]: olupapula 18.
Okusenguka kuno kwaliwo mu kiseera kye kimu n'okutuuka kw'abantu abakola ebyuma abayitibwa Mashariki (Eastern) Bantu okuva e Bugwanjuba bwa Afirika mu bitundu by'Ennyanja Nnalubaale n'Ennyanja Tanganyika, ng'ekitundu ku kusaasaana kw'abantu abayitibwa Bantu okumala ebyasa. Abantu bano baava mu Bugwanjuba bwa Afirika n'obulombolombo bw'okusimba ebirime era n'emmere enkulu eya lumonde. Oluvannyuma baava mu bitundu bino ne basaasaanira mu Tanzania yonna wakati w'emyaka 2,300 ne 1,700 egiyise.[2][3]
Abantu b'omu Eastern Nilotic, nga mw'otwalidde n'Abamasai, bakiikirira okusenguka okwakabaawo gye buvuddeko okuva mu South Sudan mu myaka 500 okutuuka ku 1,500 egiyise.[2][27]
Abantu b'e Tanzania battanidde nnyo okukola ebyuma. Abantu b'e Pare be baali bakola ebyuma eby'etaagibwa ennyo abantu abaabeeranga mu bitundu by'ensozi mu Bukiikakkonobwobuvanjuba bwa Tanzania.[28] Abantu ba Haya ku lubalama lw'ennyanja Nalubaale ku luuyi olw'ebugwanjuba baayiiya ekika ky'ekikoomi ekikozesa omuliro ogw'amaanyi, ekyabasobozesa okukola ebyuma ebirimu carbon ku tempulikya ezisukka 1,820 °C (3,310 °F) emyaka egisukka mu 1,500 emabega.[29]
Ebyafaayo
Abantu aboogera Olubantu baazimba ebyalo by’obulimi n’obusuubuzi ku lubalama lw’ennyanja ya Tanzania okuva ku ntandikwa y’ekyasa ekyasooka. Ebizuuliddwa mu byafaayo by’ebintu eby’edda mu Fukuchani, ku lubalama lw’ennyanja Zanzibar, biraga ekitundu ekyalimu abantu abaali balima era nga bavuba okuva mu kyasa eky’omukaaga AD ku ssaawa eyo. Omuwendo omunene ogwa daub ogw'azuuliddwa gulaga ebizimbe eby’embaawo, n’amasonko, ebyuma ebisa obusigo, n’ebisasiro by’ekyuma bisangiddwa mu kifo ekyo. Waliwo obujulizi obulaga nti baali beenyigidde mu by’obusuubuzi eby’ewala: eby’okukozesa ebimu ebyaggyibwa mu nsi endala nga ensuwa emmumbe, nga bitono nnyo ku bitundu 1% ku byonna ebyazuuliddwa, nga bisinga byava mu Gulf era nga bya dda nnyo nga by’omu kyasa eky’okutaano okutuuka mu ky’omunaana. Okufaanagana n'ebifo ebiriwo kati nga Mkokotoni ne Dar es Salaam kiraga ekibinja ky'abantu abafaanagana abaakulaakulana ne bafuuka ekifo ekisooka eky'obuwangwa bw'oku lubalama lw'ennyanja. Ebibuga by'oku lubalama birabika okuba nga byali by'enyigidde mu by'obusuubuzi by'oku Ssemayanja Indian Ocean ne mu by'obusuubuzi by'omunda mu Afirika mu kiseera kino eky'edda. Obusuubuzi bwalinnya mangu mu mugaso ne mu bungi okutandika mu makkati g'ekyasa eky'omunaana era ng'ekyasa eky'ekkumi kinaatera okuggwaako, Zanzibar yali emu ku bibuga by'Abaswayiri eby'omugaso mu by'obusuubuzi.[30]
Okukulaakulana mu by'entambula y'ebintu mu Egypt ne Persia okuva ku Nnyanja Emyufu ne Persian Gulf kyazza obuggya eby'obusuubuzi mu Indian Ocean, naddala oluvannyuma lw'obufuzi bwa Fatimid Caliphate okusengukira e Fustat (Cairo). Abalimi Abaswayiri baazimba ebifo ebirimu abantu abangi okusobola okw'enyigira mu by'obusuubuzi, bino ne bifuuka ebibuga ebisinga obukadde mu Swahili. Obwakabaka bwa Venda-Shona obwa Mapungubwe ne Zimbabwe mu South Africa ne Zimbabwe, mu ngeri y'emu, bwafuuka abantu abasinga okufulumya zzaabu mu kiseera kino. Ebyenfuna, ebyobuwangwa, n'obuyinza bw'eddiini byeyongera okuteekebwa mu Kilwa, ekibuga ekikulu ekya Tanzania mu biseera eby'edda. Kilwa kyafuga emyalo emirala emitono nga gituukira ddala mu Mozambique ow'omulembe guno. Sofala kyafuuka ekibuga ekikulu eky'ezaabu era Kilwa ne kigaggawala okuva mu by'obusuubuzi, nga kiri ku nkomerero y'obukiikaddyo bw'omuyaga gwa Indian Ocean Monsoons. Abalabe ba Kilwa abakulu baali mu bukiikakkono, mu Kenya ow'omulembe guno, nga Mombasa ne Malindi. Kilwa yasigala ng'ekyafuga mu Buvanjuba bwa Afirika okutuusa Abaportugale lwe baatuuka ku nkomerero y'ekyasa 15.
Ebiseera by'obukulembeze bw'amatwale
Ng'ayagala okweddiza olukalu oluli okumpi n'ennyanja, Sultani wa Oman Said bin Sultan yasengula ekibuga kye ekikulu n'akizza e Zanzibar mu 1840. Mu kiseera kino, Zanzibar yafuuka ekifo ekikulu eky'okusuubuliramu abaddu mu Buvanjuba bwa Afirika.[31] Wakati w'ebitundu 65 ne 90 ku buli kikumi eky'abantu b'omu Zanzibar baali baddu.[32] Omu ku basuubuzi b'abaddu abasinga okumanyika ku lubalama lw'ennyanja y'Ebuvanjuba bwa Afirika yali Tippu Tip. Abasuubuzi b'abaddu ab'e Nyamwezi baali bakolera wansi w'obukulembeze bwa Msiri ne Mirambo.[33] Okusinziira ku Timothy Insoll, "Emiwendo giraga okutunda abaddu 718,000 okuva ku lubalama lwa Swahili mu kyasa 19, n'okusigaza 769,000 ku lubalama."[34] Mu myaka gya 1890, obuddu bwawerebwa.[35]
Mu 1863, Holy Ghost Mission yatandikawo ekifo awasooka okwaniriza abagenyi ne depot e Zanzibar. Mu 1877, nga baddamu okusaba kwa Henry Stanley oluvannyuma lw'olugendo lwe olw'okuyita mu Afirika, era nga Kabaka Mutessa I owa Buganda awadde Stanley olukusa, Church Missionary Society yatuma abaminsani Edward Baxter ne Henry Cole okutandikawo emirimu gy'obuminsani mu mawanga ag'omunda.[36][37][38] Mu 1885, Bugirimaani yawamba ebitundu ebiri mu Tanzania kati (okuggyako
Olutalo lw'ekiyeekera olwa Maji Maji, wakati wa 1905 ne 1907, kyali kwekalakaasa kw'amawanga ga Afirika agawerako mu German East Africa nga balwanyisa abafuzi b'amatwale, naddala olw'okukakibwa okukola emirimu n'okusindiikirizibwa kw'amawanga agamu. Kyali kya kuyigganyizibwa okw'amaanyi, okwagattibwa n'enjala ebyaviirako okufa kw'abantu 300,000 mu bantu, mu bantu ba Tanganyika abaali obukadde nga buna.[1]Zanzibar) era n'ebigatta ku German East Africa (GEA).[39]
Akakiiko akasukkulukumu aka 1919 Paris Peace Conference yawa GEA yonna eri Bungereza nga 7 Ogwokutaano 1919, olw'okuziyizibwa okw'amaanyi okwa Bubirigi.[40]: 240 Omuwandiisi wa British colonial, Alfred Milner, ne minisita wa Belgium plenipotentiary mu lukungaana, Pierre Orts [fr], olwo ne bateesa ku ndagaano y'Anglo-Belgian eya 30 Ogwokutaano 1919[41]: 618–9 Bungereza gye yawaayo ebintundu bya GEA eby'omu Bukiikakkonobwobugwanjuba bya Ruanda ne Urundi eri Bubirigi.[42]: 246 Akakiiko k'olukungaana kaakakasa endagaano eno nga 16 Ogwomusanvu 1919.[42]: 246–7 Supreme Council kaakikkiriza nga 7 Ogwomunaana 1919.[43] Nga 12 Ogwomusanvu 1919, Akakiiko ku Mandates kaakkiriza nti akatundu akatono aka Kionga Triangle akali mu Bukiikaddyo bw'Omugga Rovuma kajja kuweebwa Portugal Mozambique,[44]: 243 , oluvannyuma ne kafuuka ekitundu kya Mozambique ey'etongodde. Akakiiko kaagamba nti Bugirimaani yali ekakanyavu nnyo mu kuwaliriza Portugal okuwaayo triangle mu 1894.[45]: 243 Endagaano ya Versailles yateekebwako omukono nga 28 Ogwomukaaga 1919, wadde ng'endagaano teyakola okutuusa nga 10 Ogusooka 1920. Ku lunaku olwo, GEA yakyusibwa mu butongole n'etwalibwa mu Bungereza, Bubirigi, ne Portugal. Era ku lunaku olwo, "Tanganyika" yafuuka erinnya ly'ekitundu kya Bungereza. Mu masekkati g'emyaka gya 1920, Bungereza yatandika enkola ey'obufuzi obutali bwa butereevu mu Tanzania.[46]
Mu Ssematalo II, abantu nga 100,000 okuva e Tanganyika beegatta ku magye ga Allied forces[47] era be bamu ku Bafirika 375,000 abaalwana n’amagye ago.[48] Abantu ba Tanganyika baalwana mu bitongole bya King's African Rifles mu lutalo lw’omu East Africa mu Somalia ne Abyssinia nga balwanyisa Abayitale, mu Madagascar nga balwanyisa Abafalansa ba Vichy mu lutalo lwa Madagascar, ne mu Burma nga balwanyisa Abajapani mu lutalo lwa Burma.[49] Tanganyika yali nsibuko y'emmere enkulu mu lutalo luno, era ssente ze yafunanga mu kutunda ebweru w'eggwanga zaalinnya nnyo bw'ogeraageranya n'emyaka egyaliwo ng'olutalo terunnabaawo mu kiseera ky'ekizibu ky'eby'enfuna ekyaliwo mu nsi yonna.[50] Kyokka, obwetaavu obwaliwo mu biseera by'olutalo, bwaleetera emiwendo gy'ebintu okulinnya ennyo n'ebbeeyi y'ebintu okulinnya ennyo mu matwale.[51]
Mu 1954, Julius Nyerere yakyusa ekitongole n'akifuula eky'ebyobufuzi ekya Tanganyika African National Union (TANU). Ekigendererwa kya TANU ekikulu kyali kya kufuna bwetwaze bwa Tanganyika. Kaweefube w'okuwandiisa abantu abapya yatandikibwawo, era mu mwaka gumu, TANU yali efuuse ekibiina ky'ebyobufuzi ekisinga obukulu mu ggwanga. Nyerere yafuuka Minisita wa British administered Tanganyika mu 1960 era yeeyongera nga Ssaabaminisita nga Tanganyika yafuuka ey'etongodde mu 1961.[52]
Omulembe
Obufuzi bw'Abangereza bwakomekerezebwa nga 9 Ogwekkumineebiri 1961. Elizabeth II, eyali afuuse Nnabagereka wa Bungereza mu 1952, yeeyongera okufuga mu mwaka ogusooka ogw'obwetwaze bwa Tanganyika, naye kati nga ye Nnaabakyala wa Tanganyika, ng'akiikirirwa gavana genero.[53] Tanganyika era yayingira mu Commonwealth y'Abangereza mu 1961.[5] Nga 9 Ogwekkumineebiri 1962, Tanganyika yafuuka eggwanga erya demokulasiya nga lirina omukulembeze ng'alondebwa bulondebwa.[54]
Oluvannyuma lw'olutalo lw'ekiyeekera olwe Zanzibar okuggyako obwakabaka bw'Abawalabu mu Zanzibar, nga luno lwali luwerekeddwako n'okutta enkumi n'enkumi z'Abawalabu b'e Zanzibar,[55] eyali efuuse ey'etongodde mu 1963, ekizinga kyegatta ku Tanganyika ow'oku lukalu nga 26 Ogwokuna 1964.[56] Eggwanga eriggya lyatuumibwa United Republic of Tanganyika and Zanzibar.[57][58] Nga 29 Ogwekkumi mu mwaka gwe gumu, eggwanga lyakyusibwa erinnya ne lifuuka United Republic of Tanzania ("Tan" eva mu Tanganyika ate "Zan" eva mu Zanzibar).[4] Okwegatta kw'ebitundu byombi ebyali byetongodde kwali kwa nkaayana mu bantu b'e Zanzibar (wadde nga n'abo abaali bawagira enkyukakyuka) naye kwakkirizibwa gavumenti ya Nyerere ne Revolutionary Government of Zanzibar olw'okuba baalina ebigendererwa by'ebyobufuzi bye bimu.
Oluvannyuma lwa Tanganyika okufuna obwetwaze n'okwegatta ne Zanzibar ne kivaamu eggwanga lya Tanzania, Pulezidenti Nyerere yassa essira ku bwetaavu bw'okuzimba endagamuntu y'eggwanga eri bannansi b'eggwanga eppya. Okusobola okutuuka ku kino, Nyerere yawa ekyo ekitwalibwa ng'ekimu ku by'okulabirako ebisingayo obuwanguzi mu kukaka n'okukyusa endagamuntu mu Afirika.[59] Olw'okuba n'ennimi ezisukka mu 130 ezogerwa mu kitundu kyayo, Tanzania y'emu ku nsi ezisinga okubaamu amawanga ag'enjawulo mu Afirika. Wadde nga kino kizibu, enjawukana mu mawanga zaasigala nga tezitera kubaawo mu Tanzania bw'ogeraageranya n'ensi endala ku Ssemazinga, naddala muliraanwa waayo ow'okumpi, Kenya. Ate era, okuva lwe yafuna obwetwaze, Tanzania eraze obutebenkevu mu byobufuzi okusinga ensi za Afirika ezisinga obungi, naddala olw'enkola za Nyerere ez'okunyigiriza amawanga.[60]

Mu 1967, obukulembeze bwa Nyerere obwasooka bwakyuka ne buva ku ddyo oluvannyuma lw'Ekirangiriro kya Arusha, ekyateekawo obweyamo bw'okukola ku byenfuna by'eggwanga wamu n'okwegatta kwa Afirika. Oluvannyuma lw'ekirangiriro ekyo, bbanka n'amakolero amanene agasinga gaafuulibwa ga gavumenti.
Tanzania bwe yafuna obwetwaze, endowooza ya Nyerere mu by'obufuzi yasobozesa eggwanga okusigala nga teririna ludda lwonna lw'ekwatiridde ku by'obufuzi by'amawanga amalala. Ujamaa, endowooza ya Nyerere ey'okukolera awamu, yasobozesa eggwanga okukulaakulanya enkola y'eggwanga empya. Kino kyassa essira ku bwannannyini obw'awamu, enkulaakulana mu byalo, n'endowooza nti enkulaakulana mu by'enfuna erina okuganyula abantu bonna okutwalira awamu so si ekibinja ekitono eky'abantu abatutumufu. Kino kyassa essira ku bwannannyini obw'awamu, enkulaakulana mu byalo, n'endowooza nti enkulaakulana mu by'enfuna erina okuganyula abantu bonna okutwalira awamu so si ekibinja ky'abantu abatono abatutumufu. Kyali kika kya busosolimu eky'enjawulo mu Afirika, nga kyesigamiziddwa ku bulamu bw'ekyalo eky'ennono mu kifo ky'amakolero, n'obukulembeze bw'eggwanga obwalabibwa mu Soviet Union. Tanzania yali ya njawulo mu ngeri eno nga amawanga ga Afirika amalala mangi gaali gatutte endowooza zino ez'ebweru mu kiseera ky'Olutalo lw'omunda. [61]
Obutabaako ludda lwe wali ku lwo kyasobozesa eggwanga okukkiriza obuyambi okuva mu Amerika, Soviet Union, ne China.[62] Buli ggwanga eryali mu mukago guno lyawa Tanzania obuyambi wadde ng'abantu ba Tanzania tebaalangiriranga nti bawagira ggwanga lyonna ku gano. Obuyambi Tanzania bwe yafuna bwasinga kugenda mu kutuukiriza ekiruubirirwa kya Nyerere eky'okukulaakulanya eggwanga.
Okuva mu 1970 okutuuka mu 1975, China yawaayo ssente era n'eyamba okuzimba oluguudo lw'eggaali y'omukka olwa kiromita 1,860 (mailo 1,160) okuva e Dar es Salaam, Tanzania, okutuuka e Kapiri Mposhi, Zambia.[63] Wadde kiri kityo, okuva ku nkomerero y'emyaka gya 1970, eby'enfuna bya Tanzania byakyukira ddala ne biddirira, mu mbeera y'obuzibu bw'ebyenfuna mu nsi yonna obwakosa ennyo amawanga agakulaakulanye n'agakyakula.
Mu 1978, Uganda eyali eriraanyeewo, wansi w'obukulembeze bwa Idi Amin, yalumba Tanzania. Okulumba kuno okwali okw'akabi kwandiviiriddeko Tanzania okulumba Uganda n'obuyambi bw'abayeekera ba Uganda era n'eggyako Idi Amin. Kyokka, olutalo luno lwakosa nnyo eby'enfuna bya Tanzania.[64][65]
Okuva mu masekkati g'emyaka gya 1980, gavumenti y'evugiriranga nga yewola ssente okuva mu nsako y'ensi yonna eya International Monetary Fund era n'ekola enkyukakyuka ezimu. Okuva olwo, ebyenfuna bya Tanzania buli muntu by'afuna byeyongedde era obwavu bukendedde, okusinziira ku alipoota ya bbanka y'ensi yonna.[66]
Mu 1992, Ssemateeka wa Tanzania yakyusibwamu okusobozesa ebibiina by'ebyobufuzi ebingi.[67] Mu kulonda kwa Tanzania okwasooka okubaamu ebibiina by'ebyobufuzi ebingi, okwaliwo mu 1995, Chama Cha Mapinduzi eyali mu buyinza yawangula ebifo 186 ku 232 ebyalondebwa mu Paalamenti, era Benjamin Mkapa yalondebwa nga pulezidenti.[68]
Bapulezidenti ba Tanzania okuva ku bwetwaze babadde Julius Nyerere (1962–1985), Ali Hassan Mwinyi (1985–1995), Benjamin Mkapa (1995–2005), Jakaya Kikwete (2005–2015), John Magufuli (2015–2021), ne Samia Hassan Suluhu okuva 2021.[69] Oluvannyuma lw'ekisanja ekiwanvu kya Pulezidenti Nyerere, Ssemateeka alina ekkomo ku bisanja: Pulezidenti asobola okuweereza ebisanja bibiri. Buli kisanja kya myaka etaano.[70] Buli pulezidenti akiikiridde ekibiina ekiri mu buyinza Chama Cha Mapinduzi (CCM).[71] Pulezidenti Magufuli yawangula obuwanguzi obw'amaanyi era n'addamu okulondebwa mu Gwekkumi 2020. Okusinziira ku ludda oluvuganya, okulonda kwajjula obubbi n'ebikyamu ebirala bingi.[72]
Nga 17 Ogwokusatu 2021, Pulezidenti John Magufuli yafa mu woofiisi.[73] Omummyuka wa Pulezidenti Magufuli, Samia Suluhu Hassan, yafuuka Pulezidenti wa Tanzania omukazi asoose.[74] Okwekalakaasa okw'enjawulo n'obutabanguko mu bantu byatandika mu Gwekkumi 2025, nga bituukagana n'okulonda kwa Tanzania okwa bonna. Pulezidenti Suluhu yalangirirwa ng'omuwanguzi n'ebitundu 98% eby'obululu.[75]
Endabika n'obutonde bwayo
[kyusa | kolera mu edit source]Nga ya square kilomita 947,403 (365,794 sq mi),[76] Tanzania y'ensi ey'ekkumin'esatu mu bunene mu Afirika era eri mu kifo ky'asatu mu kimu mu bunene mu nsi yonna, nga yeesudde wakati wa Egypt ennene n'eya Nigeria entono.[77] Erimu ensalo ne Kenya ne Uganda mu Bukiikakkono; Rwanda, Burundi, ne Democratic Republic of the Congo mu Bugwanjuba; ne Zambia, Malawi, ne Mozambique mu Bukiikaddyo. Tanzania esangibwa ku lubalama lw'Obuvanjuba bwa Afirika era erina olubalama lw'ennyanja Indian Ocean oluli mu buwanvu bwa kilomita nga 1,424 (885 mi).[78] Era erimu ebizinga bingi eby'oku nnyanja, omuli Unguja (Zanzibar), Pemba, ne Mafia.[79] Eggwanga lino lye lisangibwamu ebifo ebisingayo obuwanvu n'obumpi mu Afirika: Olusozi Kilimanjaro, ku mmita 5,895 (19,341 ft) waggulu w'ennyanja, n'ekitundu ky'ennyanja Tanganyika, ku mmita 1,471 (4,826 ft) wansi w'ennyanja, mu ngeri eyo.[80]
Tanzania erimu ensozi era erimu ebibira bingi mu bukiikakkono bw'ebuvanjuba, awali Olusozi Kilimanjaro. Ebisatu ku Nnyanja Ennene eziri mu Afirika ziri mu Tanzania. Okwolekera obukiikakkono n'ebugwanjuba kuliko Ennyanja Victoria, ennyanja esinga obunene mu Afirika, n'Ennyanja Tanganyika, ennyanja esinga obuwanvu mu ssemazinga, emanyiddwa olw'ebika by'ebyennyanja eby'enjawulo. Ebukiikaddyobwebugwanjuba kuliko Ennyanja Nyasa. Mu masekkati ga Tanzania eriyo olusenyi olunene, nga luliko entobazi n'ettaka eririmibwako. Olubalama lw'ebuvanjuba lwa bbugumu era nga lwa musulo mungi, nga kuliko Zanzibar Archipelago okumpi n'omwalo.
Kalambo Falls mu kitundu ky'obugwanjuba bw'amaserengeta ga Rukwa ye w'okubiri mu bunene mu Africa, era lisangibwa kumpi n'olubalama lw'obugwanjuba bw'amaserengeta ga Lake Tanganyika ku nsalo ne Zambia.[17] Ekifo kya Menai Bay Conservation Area kye kisinga obunene mu Zanzibar.
Embeera y'obudde
Embeera y'obudde ekyukakyuka nnyo mu Tanzania. Mu bitundu by'ensozi, ebbugumu liba wakati wa 10 ne 20 °C (50 ne 68 °F) mu biseera by'obunnyogovu n'ebbugumu, mu ngeri y'emu; ebitundu by'eggwanga ebirala biba n'ebbugumu eritatera kugwa wansi wa 20 °C (68 °F). Ekiseera eky'ebbugumu ekisinga kibaawo wakati wa Noovemba ne Febwali (25–31 °C oba 77.0–87.8 °F) ate ekiseera eky'obunnyogovu ekisinga kibaawo wakati wa Maayi ne Agusito (15–20 °C oba 59–68 °F). Ebbugumu ly'omwaka liba 20 °C (68.0 °F). Embeera y'obudde eba nnyogovu mu bitundu by'ensozi.
Tanzania erina ebiseera bibiri ebikulu eby'enkuba: ekimu kibaamu enkuba emirundi emu (Ogwekkumi–Ogwokuna) ate ekirala kibaamu emirundi ebiri (Ogwekkumi–Ogwekkumineebiri n'Ogwokusatu–Ogwokutaano).[81] Enkuba ey'ekika kino esinga kuba mu bitundu by'omu by'Obukiikaddyo, mu Masekkati, n'ebitundu by'Ebuggwanjuba bw'eggwanga, ate ey'ekika eky'okubiri esinga kuba mu Bukiikakkono okuva ku Nnyanja Nnalubaale okutuuka mu Buvanjuba okutuuka ku mwalo.[81] Enkuba ey'ekika eky'okubiri ereetebwawo okukyuka kw'ebiseera okw'omugatte gw'enkuba ez'omu kitundu ky'eddungu.[81]
Tanzania emirundi egisinga efunyeemu embuyaga ez'amaanyi ezikuba ku lukalu, nga zino zisobola okuleeta ebizibu eby'amaanyi, gamba nga Cyclone Hidaya.[82] Waliwo eby'okulabirako ebiraga embuyaga ng'ezo ezaaliwo emabega mu 1872.[83]
Enkyukakyuka y'embeera y'obudde mu Tanzania ereetera ebbugumu okulinnya n'obusobozi obusinga obungi obw'enkuba ey'amaanyi (eviirako amataba) n'ebiseera eby'ekyeya (ebiviirako ekyeya).[84][85] Enkyukakyuka y'embeera y'obudde yamala dda okukosa ebitongole mu Tanzania eby'ebyobulimi, eby'amazzi, ebyobulamu n'ebyamasannyalaze. Okulinnya kw'amazzi g'ennyanja n'enkyukakyuka mu mutindo gw'amazzi bisuubirwa okukosa eby'obuvubi n'okulunda ebyennyanja.[86]
Tanzania yafulumya pulogulaamu ya National Adaptation Programmes of Action (NAPAs) mu 2007 nga bwe kyali kiragiddwa mu ndagaano eyakolebwa okwekennenya enkyukakyuka mu mbeera y'obudde eyatuumibwa United Nations Framework Convention on Climate Change. Mu 2012, Tanzania yafulumya enkola ey'okugobererwa ng'eno yatuumibwa National Climate Change Strategy ng'ekola ku kuddukirira olw'ebizibu ebyandivudde mu nkyukakyuka y'embeera y'obudde n'enkyukakyuka mu mbeera y'obudde ku mbeera z'abantu, ebyenfuna n'obutonde bw'ensi.[87]
Ebisolo by'omu nsko n'amakuumiro gaaby
Tanzania erimu ebitundu nga 20% eby’ebika by’ebisolo bya Africa, ebisangibwa mu mbuga zaayo 21, mu bifo ebikuumibwamu ebisolo, mu kifo kimu eky’okukuuma obutonde, ne mu makuumiro buga z’ennyanja 3. Ebunye mu kitundu ekisukka mu square kilometres 42,000 (square miles 16,000) era nga kikola ebitundu 38% eby’ettaka ly’eggwanga.[88] Tanzania erina amakuumiro g'ebisolo 21,[89] nga kw'ogasse n'ebifo ebirala ebitali bimu ebirimu ebisolo n'ebibira, omuli Ngorongoro Conservation Area, kyokka abantu b'omu kitundu ekyo nabo bakyakosa obutonde bw'ensi. Mu Bugwanjuba bwa Tanzania, Gombe Stream National Park kye kyali ekifo Jane Goodall we yasomera ku nneeyisa y'empologoma, ekyatandika mu 1960.[90][91]
Tanzania erimu ebiramu bingi era erimu ebifo ebisulwamu ebisolo bingi.[92] Ku kibangirizi kya Tanzania ekya Serengeti, white-bearded wildebeest (Connochaetes taurinus mearnsi), bovids endala n'entulege[93] zeetaba mu kutambula okw'amaanyi okubeerawo buli mwaka. Tanzania ebeera n’ebika by’ebisolo eby'ewalula nga 130 n’ebika by’ebisolo ebisobola okuwuga ebisukka 275, bingi ku byo nga biri mu Tanzania mwokka era nga biri ku lukalala lw’ensi eziri mu katyabaga ak’okusaanawo olwa International Union for Conservation of Nature.[94] Tanzania erina empologoma ezisinga obungi mu nsi yonna.[95]
Tanzania yalina ekibira 2019 Forest Landscape Integrity Index ekiri mu bwagaagavu bwa 7.13/10, nga kino kyagissa mu kifo kya 54 mu nsi yonna ku nsi mu mawanga 172.[96]
Gavumenti n'ebyobufuzi
[kyusa | kolera mu edit source]Ssemateeka n'okulonda
Tanzania ggwanga erifugibwa ekibiina kimu ekya Chama Cha Mapinduzi (CCM) ekiri mu buyinza. Okuva lwe kyatondebwawo okutuuka mu 1992, kye kyali ekibiina kyokka ekyali kikkirizibwa mu mateeka mu ggwanga. Kino kyakyuka nga 1 Ogwomusanvu 1992, nga Ssemateeka yakyusibwa.[97] Kibadde mu buyinza okuva ku mulembe gw'ameefuga mu 1961, era kye kibiina ekisinga obukulembeze obuwanvu mu buyinza mu Afirika.[71]
John Magufuli yawangula okulonda kwa pulezidenti okwa 2015 mu Gwekkumi era n'afuna obungi obusukka mu bibiri bya kusatu mu Paalamenti.[98][99] Ekibiina ky'oludda oluvuganya ekisinga obunene mu Tanzania okuva mu 1992 nga baddamu okukkiriza ebibiina ebingi kiyitibwa Chama cha Demokrasia na Maendeleo (Chadema) (Swahili for "Party for Democracy and Progress"). Omukulembeze w'ekibiina kya Chadema ye Freeman Mbowe.[100]
Mu Zanzibar, eggwanga eririna obwetwaze obutonotono, The Alliance for Change and Transparency-Wazalendo (ACT-Wazalendo) kitwalibwa ng'ekibiina ky'ebyobufuzi ekisinga amaanyi ekiri ku ludda oluvuganya. Ssemateeka wa Zanzibar alagira ekibiina ekijja mu ky'okubiri mu kulonda okwegatta ku kibiina ekisinga amaanyi. ACT-Wazalendo yegatta ku gavumenti ey'awamu n'ekibiina ekiri mu buyinza Chama Cha Mapinduzi mu Gwekkumineebiri 2020 oluvannyuma lwa Zanzibar okuwakanya ebyava mu kulonda.[101]
Mu Gwekkumimogumu 2020, Magufuli era yalangirirwa ng'omuwanguzi mu kisanja kye eky'okubiri nga pulezidenti. Obubbi bw'obululu bwateeberezebwa. Akakiiko k'ebyokulonda mu ggwanga kaalangirira nti Magufuli yafuna ebitundu 84%, oba obululu obukunukkiriza obukadde 12.5 ate oyo eyali asinga okuvuganya ku ludda oluvuganya gavumenti, Tundu Lissu yafuna ebitundu 13%, obululu obukunukkiriza akakadde 1.9.[102]
Mu Gwokusatu 2021, kyategeezebwa nti Magufuli yali afudde ng'akyaweereza mu woofiisi, ekyategeeza nti omumyuka we, Samia Suluhu Hassan, yafuuka pulezidenti w'eggwanga.[74]
Tanzania yali yeefuga yokka mu mwaka gwa 2024 okusinziira ku V-Dem Democracy Indices.[103]
Mu kulonda kwa 2025, Samia Suluhu Hassan yaddamu n'alondebwa okuba pulezidenti, oluvannyuma lw'okugaana ebibiina by'oludda oluvuganya ebibiri ebisinga okwetaba mu kulonda. Okwekalakaasa kwabalukawo oluvannyuma lw'ebyava mu kulonda, era okwekalakaasa kwakwasibwa ab'obuyinza abaakozesa amaanyi ag'obulabe agaaviirako abantu bangi okuttibwa n'abalala bangi okulumizibwa.[104]
Obukulembeze



Pulezidenti wa Tanzania ne bammemba b'olukiiko lw'eggwanga balondebwa mu kiseera kye kimu nga bakozesa akalulu ak'obutereevu okumala ekisanja ky'amyaka etaano.[97] Omummyuka wa pulezidenti alondebwa okumala ekisanja ky'emyaka etaano mu kiseera kye kimu ne pulezidenti era ku kaadi y'emu.[97] Pulezidenti oba omummyuka wa pulezidenti tebayinza kubeera mmemba mu lukiiko lw'eggwanga.[97] Pulezidenti alonda Ssaabaminisita okuva mu bammemba b'olukiiko lw'eggwanga, ng'ayita mu kukakasibwa olukiiko, okuweereza ng'omukulembeze wa gavumenti mu lukiiko.[97] Pulezidenti alonda kabineeti ye okuva mu bammemba b'olukiiko lw'eggwanga.[97] Okukwasisa amateeka mu Tanzania kuli wansi w'ekitongole ekikola ku by'obukulembeze era kikwasaganyizibwa ekitongole kya Tanzania Police Force.[105]
Essiga elibaga amateeka
Obuyinza bwonna obukwata ku mateeka agakwata ku Tanzania eya wakati ne ku nsonga z'omukago bugabanyizibwa mu lukiiko lw'eggwanga olukulu,[97] olutaliimu lukiiko lwa kubiri era nga lulina ababaka 393.[106] Bano mulimu abalonze okukiikirira ebifo ebirondebwamu, ssaabawolereza wa gavumenti, bammemba bataano abalonze okuva mu lukiiko lwa Zanzibar okuva mu bammemba baalwo, ebifo by'abakyala eby'enjawulo ebikola waakiri ebitundu 30% ku bifo ekibiina kyonna bye kiba nakyo mu lukiiko olwo, omwogezi w'olukiiko (bw'aba nga si mmemba wa lukiiko), n'abantu (abatasaanidde kusukka kkumi) abalondebwa pulezidenti.[97]Akakiiko k'Ebyokulonda aka Tanzania kateekawo ensalo ku lukalu mu muwendo ogusalibwawo akakiiko nga kakkiriziganyizza ne pulezidenti.[97]
Essiga eddamuzi
Enkola y'amateeka mu Tanzania yeesigamiziddwa ku mateeka ga Bungereza aga bulijjo.[107]
Tanzania erina ekitongole ekiramuzi eky'emitendera ena.[107] Kkooti ezisingayo okuba ez'okumpi ku lukalu lwa Tanzania ze Kkooti Enkulu.[107] Mu Zanzibar, kkooti ezisingayo okuba ez'okumpi ze Kkooti za Kadhi ezikola ku nsonga z'amaka ez'Obusiraamu ne Kkooti Enkulu ezikola ku misango emirala gyonna.[107] Ku lukalu, okujulira kuba mu Kkooti za Disitulikiti oba mu Kkooti z'Abalamuzi Abatuuze.[107] Mu Zanzibar, okujulira kugenda mu kkooti ejulirwa eya Kadhi's Appeal Courts ku nsonga z'amaka ez'Obusiraamu ate mu Magistrates Courts ku misango emirala gyonna.[107] Okuva awo, okujulira kugenda mu kooti ekkulu eya Mainland Tanzania oba Zanzibar.[107] Tewali kujulira ku nsonga z'amaka ez'Obusiraamu kusobola kukolebwa okuva mu kooti enkulu eya Zanzibar.[107][108]Okuggyako, okujulira okusembayo kugenda mu Court of Appeal of Tanzania.[107]
Kkooti Enkulu eya Tanzania erina ebitongole bisatu – eby'obusuubuzi, abakozi, n'ebyettaka[107] – n'ebitundu by'obutonde 15.[109] Kkooti Enkulu eya Zanzibar erina ekitongole ky'amakolero, ekiwuliriza enkaayana z'abakozi zokka.[110]
Abalamuzi ba Mainland ne union balondebwa Ssaabalamuzi wa Tanzania,[111] okuggyako abo ab'omu Kkooti Ejulirwamu ne Kkooti Enkulu, abalondebwa pulezidenti wa Tanzania.[97]
Tanzania y'emu ku mawanga agakkiriza endagaano ya Rooma eya kkooti y'ensi yonna ekola ku misango gy'obumenyi bw'amateeka.[112]
Gavumenti z'ebintu
Mu 1972, gavumenti z'ebitundu ku lukalu zaasazibwamu ne zidda mu kufugibwa butereevu okuva mu gavumenti eya wakati. Gavumenti z'ebitundu, wabula, zaazzibwawo ku ntandikwa y'emyaka gya 1980, obukiiko bw'omu byalo n'ab'obuyinza mu byalo bwe baddamu okuteekebwawo. Okulonda kwa gavumenti z'ebitundu kwaliwo mu 1983, era obukiiko obukola ne butandika mu 1984. Mu 1999, Olukiiko lw'Eggwanga olukulu lwa saawo enteekateeka ey'okukola enkyukakyuka mu gavumenti z'ebitundu, nga kino kyali kigendereddwamu okuteekawo "enteekateeka enzijuvu era ey'amaanyi ... [eyali ekwata ku] bintu bina: okugabanya obuyinza mu byobufuzi, okugabanya obuyinza mu by'ensimbi, okugabanya obuyinza mu by'obukulembeze n'enkolagana wakati wa gavumenti eya wakati n'ez'ebitundu, nga gavumenti ey'oku lukalu y'erina obuyinza obusinga obungi mu nteekateeka eno nga bwe kirambikiddwa mu Ssemateeka."[113]
Tanzania egabanyizibwamu ebitundu (mikoa) asatu mu kimu,[114][115] amakumi abiri mu mukaaga ku lukalu ate ataano mu Zanzibar (asatu ku Unguja, abiri ku Pemba).[116] Ebitundu asatu mu kimu bigabanyizibwamu Disitulikiti 195 (wilaya), era nga zimanyiddwa nga gavumenti z'ebitundu.[117]
Ebitundu by'omu bibuga birina ekibuga ekyetongodde, munisipaali, oba Eggombolola era nga bisalibwamu mu magombolola ne sub-wards (mitaa). Ebitundu ebitali bya mu bibuga birina ekibuga ekirina obwetwaze naye nga bisalibwamu mu magombolola ga byalo oba obuyinza bw'ekibuga (omutendera ogusooka) ate oluvannyuma ne mu bitundu eby'omu byalo (vitongoji).[113]
Ekibuga kya Dar es Salaam kya njawulo kubanga kirina akakiiko k'ekibuga ng'ekitundu ky'obuyinza bwakyo kikwatagana n'akakiiko k'ekibuga kamu kamu. Meeya w'akakiiko k'ekibuga alondebwa akakiiko ako. Akakiiko k'ekibuga ak'abantu abiri kalimu abantu kkumi na gumu abalondebwa akakiiko k'ekibuga, abantu musanvu ab'olukiiko lw'eggwanga, n'abantu "abalondebwa mu Paalamenti wansi wa 'Ebifo eby'enjawulo eby'abakyala". Buli munisipaali era eba n'omukulembeze waayo. "Akakiiko k'ekibuga kalina omulimu gw'okukwanaganya era kakola ku nsonga ezikwata ku munisipaali zonna essatu", omuli eby'okwerinda n'obuweereza obw'amangu.[118][119] Ekibuga Mwanza kirina akakiiko k'ekibuga era ekitundu kyakyo kye kifuga kikwatagana n'ebitundu bya munisipaali bbiri.
Enkolagana n'amawanga amalala
Enkola z'ebweru wa Tanzania ziri mu kwekenneenyezebwa okusobola okudda mu kifo ky'Enkola y'Ebweru eya 2001, eyali enkola y'ebweru eyasooka mu butongole mu Tanzania.[120][121] Nga 2001 tannatuuka, enkola y'ebweru wa Tanzania yali efugibwa ebiwandiiko eby'enjawulo ebyayisibwa Pulezidenti Julius Nyerere, okusingira ddala Circular No. 2 eya 1964,[122] Ekirangiriro kya Arusha,[123] n'Enkola y'Ensonga Ez'ebweru eya 1967.[124] Ebigambo bino byali bissa essira ku by'obufuzi by'ebweru okusingira ddala ku bwetwaze n'obwetwaze, eddembe ly'obuntu, n'obumu bwa Afirika.[125][126] Enkola y'ebweru empya eriwo mu 2001 yatandikibwawo okusobola okukola ku nkomerero y'obufuzi bw'amatwale n'Olutalo olw'Embeera z'Ensi, okugaziwa kw'ensi yonna, ebyenfuna by'akatale n'okugaziya emirimu, n'eggwanga lya Tanzania eririmu ebibiina by'obufuzi ebingi. Essira lyayo erisinga liri ku by'obusuubuzi n'enkulaakulana.[127]
Enkola y'ensonga z'ebweru empya eya 2001, ekyakozesebwa leero, erina omusingi gw'emisingi musanvu; obwetwaze, obwetwaze mu byenfuna, okubeera omulungi eri baliraanwa, obumu bwa Afirika, obutabaako ludda lw'owagira mu by'obufuzi, enkolagana mu by'enfuna, n'okukolagana mu nsi yonna okusobola okukulaakulanya eby'enfuna n'emirembe.[127] Ebigendererwa ebikulu byogerwako ng'okukuuma n'okutumbula eby'obuwangwa n'ebyenfuna, okutandikawo enkolagana n'amawanga amalala nga gavuganyizibwa ebyenfuna, okwetuusaako ebyetaago by'ebyenfuna, emirembe mu ggwanga ne mu nsi yonna, n'okwegatta mu byobufuzi n'ebyenfuna mu kitundu.[127]
Okwekenneenya enkola y'ebweru eriwo mu kiseera kino kugenda mu maaso nga kikolebwa gavumenti ey'omulundi ogw'omukaaga okudda mu kifo ky'enkola y'ebweru empya eya 2001. Minisita w'ensonga z'ebweru Liberata Mulamula agambye nti enkola empya zijja kusigaza obukulu n'obutabaako ludda mu nkola y'ebweru eya 2001 ate nga ziteekawo ebintu ebirala ebikulu ennyo okusinga ebirala omuli enkyukakyuka y'embeera y'obudde n'okussa essira ku by'enfuna nga zissa essira ku by'amaguzi ebiva mu ggwanga ebyongeddwamu omutindo n'eby'enfuna ebya digito.[121]
Enkolagana n'amawanga g'ebweru

Tanzania mmemba mu bitongole by'ensi yonna bingi gamba nga United Nations (UN), African Union (AU), East African Community (EAC), ne Southern African Development Community (SADC) n'ebirala bingi.[128] Okwongereza ku ekyo, olw'amaanyi ga Tanzania ag'obutabaako ludda lw'ewagira, obumu n'emirembe mu ggwanga okuva lwe yafuna obwetwaze, Tanzania etera okukola ng'omutabaganya era ekifo awateekebwa endagaano n'endagaano wakati w'amawanga amalala, gamba ng'Endagaano ya Arusha ne Bulaaya, awamu n'Endagaano ya Arusha ne Rwanda (1993) ne Burundi (2000).[129][130]

Ekibiina ky'Amawanga Amagatte kirina ekifo kinene mu Tanzania mu kiseera kino ne mu byafaayo era kikola ng'omukago omukulu mu ngeri yaakyo, n'ebitongole by'ensi yonna ebirala, mu mirimu mingi mu ggwanga, wamu n'emirimu egikolebwa mu Tanzania era egiteekebwa mu nkola mu Great Lakes ne Afirika yonna okutwaliza awamu.[131] Ekibiina ky'Amawanga Amagatte kirina ekifo kinene mu Tanzania mu kiseera kino ne mu byafaayo era kikola ng'omukago omukulu mu ngeri yaakyo, n'ebitongole by'ensi yonna ebirala, mu mirimu mingi mu ggwanga, wamu n'emirimu egikolebwa mu Tanzania era egiteekebwa mu nkola mu Great Lakes ne Afirika yonna okutwaliza awamu.[132] Wadde nga ofiisi enkulu eza UN ziri mu Oysterbay, Dar es Salaam, ofiisi endala nnyingi, kkooti, n'ebibiina by'obwannakyewa biri mu Arusha, TZ. Eky'okulabirako ekisinga okumanyibwa y'ekkooti y'ensi yonna ewozesa emisango eya International Criminal Tribunal ku nsonga z'ekittabantu ekyali eri e Rwanda.[133]
Ekibiina kya African Union kirimu amawanga 55 mu Afirika.[134] Tanzania y'emu ku mawanga agaatandikawo AU mu 2001, era eyaddira Organisation of African Unity (OAU) eyatandikibwawo abatandisi ba Tanzania, Tanganyika ne Zanzibar, mu 1963. Ekitongole ekiramuzi ekya AU n'ekkooti zaakyo bisangibwa mu Tanzania.[135] Mu kusooka nga kkooti y'obwenkanya etaba amawanga ga Africa eya Justice of the African Union, egattiddwa wamu ne kooti y'eddembe ly'obuntu eya African Court on Human and Peoples' Rights okukola African Court of Justice and Human Rights (ACJHR), esangibwa mu Arusha.[135]Tanzania yassa omukono era ne yeegatta ku AU-brokered African Continental Free Trade Area (AfCFTA) nga 17 Ogwoluberyeberye 2022, ekitundu ekisinga obunene mu nsi yonna eky’obusuubuzi obw’eddembe.[136]
Omukago gw'amawanga g'Obuvanjuba bwa Afirika ogulimu Tanzania, Uganda, Kenya, Rwanda, Burundi, South Sudan, ne Democratic Republic of Congo (DRC) gulina ekitebe kyagwo ekikulu mu Arusha.[137][138] Tanzania, awamu ne Kenya ne Uganda, ze zimu ku mmemba ezatandikawo EAC mu 2000.[139] Oluvannyuma lw'okukubwa Bugirimaani mu Ssematalo I Tanzania yeegatta ku East African Currency Board (EACB) eyali mu London era nga yali ekola ku by'omusolo era ng'ewa Tanzania, Uganda ne Kenya okuva mu 1919 okutuuka mu 1948, East Africa High Commission (EAHC) okuva mu 1948 okutuuka mu 1961, ne East African Common Services Organization (EACSO) okuva mu 1961 okutuuka mu 1966. Mu 1966 amawanga gano gonna asatu gaatandikawo East African Community eyasooka, eyamala okutuuka mu 1976, oluvannyuma ne wabeerawo East African Co-operation okuva mu 1993 okutuuka mu 2000, nga tennaddamu kutandikibwawo nga East African Community mu 2000.[139][140]

EAC ebadde n’omukago gw’omusolo okuva mu 2005, n’ekitundu eky’obusuubuzi eky’eddembe wakati w’amawanga agali mu mukago n’omusolo ogw’awamu n’endagaano z’obusuubuzi n’amawanga agatali mu mukago n’ebitongole eby’ensi yonna.[137] Omukago gw’omusolo era gwassaawo ekitongole ekimu n’amateeka ag’enjawulo, gamba ng’amateeka agakwata ku nsibuko y’ebintu, ku by’obusuubuzi byonna munda mu mukago, okuyingira mu mukago, n’okuyitira mu mawanga agali mu mukago. Mu 2010 akatale ak’awamu kaateekebwawo mu EAC okusobozesa abakozi, ebyamaguzi, abantu, entandikwa, n’empeereza okutambula obulungi, wamu n’okuteekawo eddembe ly’okutandikawo bizinensi.[137] East African Monetary Union (EAMU) eyateesebwako okutandikibwawo mu 2024 ejja kutondawo ensimbi ez'awamu mu bbanka enkulu eya East African Central Bank.[141] Okuva ku kutandikibwawo kwa EAC, nga bwe kyateekebwa mu Kawaayiro 5(2) aka ndagaano ey'okutandikawo EAC, ekiruubirirwa kya EAC ekisembayo bulijjo kwe kubeera eggwanga erimu ery'awamu ery'amawanga gonna agali mu mukago. Mu 2017 amawanga gonna agali mu mukago gaakakasa okukolera awamu kwa EAC ng'entandikwa eri mu kufuuka eggwanga erimu ery'enkomeredde.[137][140]
Southern African Development Community erimu amawanga 16, nga mw'otwalidde amawanga gonna ag'omu bukiikaddyo bwa Afirika wamu ne Tanzania ne DRC okuva mu Great Lakes.[142] Tanzania y'emu ku mawanga agatandikawo SADC mu 1994, wamu ne Frontline States (FLS), okuva mu 1960 okutuuka mu 1994. Wadde nga FLS yalina ekiruubirirwa eky'okumalawo obusosoze, SADC eyagiddawo erina ebigendererwa eby'okutumbula emirembe n'obutebenkevu wamu n'okukulaakulanya eby'enfuna n'ebyobufuzi by'amawanga agagirimu.[142]
Amagye
Eggye lya Tanzania People's Defence Force (TPDF) (Kiswahili: Jeshi la Wananchi wa Tanzania (JWTZ)) lye ggye lya Tanzania, erikola ng'eggye ly'abantu wansi w'obukulembeze bw'abantu ba bulijjo. Lirimu amatabi oba ebiragiro bitaano: Eggye ery'oku ttaka (amagye), Eggye ery'omu bbanga, Eggye ly'okumazzi, National Service, Headquarter (MMJ).[143] Bannansi ba Tanzania basobola okwewaayo okuweereza mu magye okuva ku myaka 15 egy'obukulu, n'emyaka 18 egy'obukulu okuweereza mu magye ga National military service nga bamaze okutikkirwa okuva mu siniya ey'omukaaga. Obuweereza obw'obuwaze bwali emyaka 2 mu 2004. National service act of Tanzania.
Okukwasisa amateeka
Eby'okwerinda by'abantu n'okulondoola ensalo buvunaanyizibwa bwa Poliisi ya Tanzania. Okulondoola poliisi kugabanyizibwamu omuwandiisi omukulu mu Minisitule ya Poliisi ne kaliisoliiso wa Poliisi.[144]
Eddembe ly'obuntu
Mu Gwekkumineebiri 2019, Amnesty International yategeeza nti gavumenti ya Tanzania yasazaamu eddembe ly'ebibiina by'obwannakyewa (NGOs) (ebibiina by'abantu abeewaayo kyeyagalire) awamu n'abantu kinnoomu okuwawaabira gavumenti mu kkooti y'abantu eya Arusha African Court for Human and Peoples' Rights.[145]
Ba Nnamagoye ababeera mu Tanzania batera okulumbibwa, okuttibwa oba okusalibwako ebitundu by'omubiri olw'obulombolombo obukwatagana n'obulogo obumanyiddwa nga muti obugamba nti ebitundu by'omubiri by'abalina albinism birina amaanyi agatali ga bulijjo.[146] Tanzania y'esinga okubaamu okutyoboola eddembe ly'obuntu okw'engeri eno mu mawanga 27 agali mu Afirika muti w'omanyiddwa okuba ng'akolebwa.[147]
Mu Tanzania, ebikolwa eby'okwegatta eby'abantu ab'ekikula ekimu tebikkirizibwa mu mateeka era bisobola okuviirako omuntu okusibwa obulamu bwe bwonna, wadde ng'etteeka lino teritera kukozesebwa, era abantu abalya ebisiyaga basobola okusisinkana.[148][149] Okusinziira ku kunoonyereza okwakolebwa mu 2007 okwakolebwa ekitongole kya Pew Research Centre, abantu 95 ku buli kikumi mu Tanzania bakkiriza nti obuli bw'ebisiyaga tebulina kukkirizibwa mu bantu.[150]
Eby'enfuna
[kyusa | kolera mu edit source]Mu 2021, okusinziira ku IMF, eby'enfuna bya Tanzania (GDP) byali bya buwumbi bwa ddoola 71 (nominal), oba obuwumbi bwa ddoola 218.5 ku musingi gwa purchasing power parity (PPP). GDP per capita (PPP) yali $3,574.[151]
Okuva mu 2009 okutuuka mu 2013, GDP ya Tanzania (nga yeesigamiziddwa ku ssente za wano ezitakyuka) yeyongera ebitundu 3.5% buli mwaka, nga eri waggulu okusinga ku mmemba omulala yenna ow’omukago gw’amawanga g’obuvanjuba bwa Afirika (EAC) era nga esinga amawanga mwenda mu Sub-Saharan Africa: Democratic Republic of the Congo, Ethiopia, Ghana, Lesotho, Liberia, Mozambique, Sierra Leone, Zambia, ne Zimbabwe.[152]
Mu 2017, Tanzania yasinga kutunda mu Buyindi, Vietnam, South Africa, Switzerland, ne China nga yafunamu obuwumbi bwa ddoola 5.3.[153] Yayingiza obuwumbi bwa ddoola 8.17, nga Buyindi, Switzerland, Saudi Arabia, China, ne United Arab Emirates ze zaali zisinga okugitunda.[153]
Tanzania yagumira okugwa kw'ebyenfuna okw'amaanyi, okwatandika mu 2008 oba mu ntandikwa ya 2009, mu ngeri ey'amaanyi. Emiwendo gya zzaabu egy'amaanyi, nga gino gye gyayamba okunyweza eby'okusima eby'obugagga by'omu ttaka mu ggwanga, era nga n'engeri Tanzania gy'etaliimu nnyo mu katale k'ensi yonna yayamba okukuuma eggwanga eri okugwa kw'ebyenfuna.[79] Okuva okugwa kw'ebyenfuna lwe kwaggwa, eby'enfuna bya Tanzania by'eyongedde nnyo olw'obulambuzi, eby'empuliziganya, n'ebitongole bya bbanka.[79]
Okusinziira ku kitongole ky'Ensi yonna ekikola ku by'enkulaakulana (United Nations Development Programme (UNDP), kyokka, enkulaakulana eyakolebwa mu by'enfuna y'eggwanga gyebuvuddeko ekoleddeko "batono nnyo", n'aleka abantu abasinga obungi.[154] Okusinziira ku kunoonyereza okwakolebwa mu 2015/2016, ebitundu 57.1 ku buli kikumi eby'abantu batwalibwa okuba nga baavu mu ngeri ez'enjawulo.[155] Tanzania yali n'ekigero kya Global Hunger Index ekibi okusinga eggwanga eddala lyonna mu EAC okuggyako Burundi.[156] page 15 Omugatte gw'abantu abaali abalumwa enjala mu 2010–12 nabo baali babi okusinga eggwanga eddala lyonna mu EAC okuggyako Burundi.[156]
Mu 2020, Banka y'ensi yonna yalangirira okweyongera kw'ebyenfuna bya Tanzania okuva mu by'abantu abali obubi ennyo okudda mu by'abantu abali obulungi, ng'omuwendo gwa GNI ogw'omuntu ogumu gweyongera okuva ku ddoola za Amerika 1,020 mu 2018 okutuuka ku ddoola za Amerika 1,080 mu 2019.[157][158]
Eby'enfuna bya Tanzania byalinya ebitundu 4.6 ku buli kikumi mu 2022, ate 5.2 ku buli kikumi mu 2023.[159]
Enjala n'obwavu
Embeera y'Enjala mu Nsi Yonna mu biseera ebyayita kyateeka embeera eno ku "kutya" n'obubonero 42 mu mwaka gwa 2000; okuva olwo GHI kikendedde okutuuka ku 23.2.[160] Abaana mu byalo babonaabona nnyo olw'obutali bulungi mu ndya n'enjala ey'olubeerera, newankubadde ng'obuzibu wakati w'ekibuga n'ebyalo bukendedde ku bikwata ku kusiiwuuka kw'endya n'obuzito obutono.[161] Okukola ebitono mu kitongole ky'ebyalo kiva ku kusinga kussa ssente mu bintu ebikozesebwa; obutaba na busobozi kufuna bintu bya ku faamu, obuweereza bw'okulima n'okwewola; tekinologiya omutono wamu n'obuyambi mu by'obusuubuzi n'okutunda; n'okwesigama ennyo ku kulima okwesigamiziddwa ku nkuba n'ebintu eby'obutonde.[161]
Kumpi ebitundu 68 ku buli kikumi ebya Bannansi ba Tanzania obukadde 61.1 babeera wansi w'omutindo gw'obwavu ogwa ddoola 1.25 buli lunaku, ng'ebitundu 32 ku buli kikumi eby'abantu tebafuna mmere emala.[160] Okusoomooza okusinga obunene Tanzania kw'eyolekaganye nakwo mu kukendeeza obwavu kwe kukozesa obubi eby'obugagga byayo eby'obutonde, okulima okutali kwa muganyulo, enkyukakyuka y'embeera y'obudde n'okwonoona ensibuko z'amazzi, okusinziira ku kitongole ky'Amawanga Amagatte eky'ebyenkulaakulana (United Nations Development Programme (UNDP).[162]
Waliwo eby'obugagga bitono nnyo eri bannansi ba Tanzania mu nsonga z'okufuna looni, ebizimbe oba okufuna tekinologiya w'ebyobulimi, ekireetera enjala n'obwavu mu ggwanga okweyongera okusinziira ku UNDP.[162] Tanzania eri mu kifo kya 159 ku nsi 187 mu bwavu okusinziira ku United Nations Human Development Index (2014).[162]
Alipoota ya bbanka y'ensi yonna eya 2019 yalaga nti mu myaka 10 egiyise, obwavu bukendeddeko ebitundu 8 ku buli kikumi, okuva ku 34.4% mu 2007 okutuuka ku 26.4% mu 2018.[163] Alipoota endala yalaga okukendeera okutuuka ku 25.7% mu 2020.[164]
Emmere n'endya
Endya embi esigadde nga kizibu ekinyigiriza mu Tanzania era nga kyawukana nnyo mu bitundu by'eggwanga. USAID eripoota nti abaana ebitundu 16% bali wansi w'obuzito obusaanidde ate ebitundu 34% bafuna okukonziba olw'endya embi.[165] Ebitundu 10 birimu abaana ebitundu 58% abakonzibye ate ebitundu 50% ku baana abalumwa enjala ey'amaanyi basangibwa mu bitundu 5.[166] Mu bbanga lya myaka 5, Disitulikiti ya Mara mu Tanzania yalaba okukendeera kwa bitundu 15% mu kukonziba mu baana abali wansi w'emyaka 5, nga kagwa okuva ku bitundu 46% okutuuka ku bitundu 31% mu 2005 ne 2010 ebyo. Kyokka, Dodoma, ku luuyi olulala, yalaba okweyongera kwa bitundu 7% mu kubunza kw'abaana mu kibinja kino eky'emyaka, nga kulinnya okuva ku bitundu 50% mu 2005 okutuuka ku bitundu 57% mu 2010.[167] Okutwaliza awamu okubeerawo kw'emmere tekitegeeza nti kireeta okukonziba kw'abaana. Ebitundu bya Iringa, Mbeya, ne Rukwa, gye batwala okubeerawo kw'emmere okuba nga kusobola okukkirizibwa, era bikyalimu okukonziba okusukka mu bitundu 50%. Mu bitundu ebimu awabeera enjala, gamba nga mu bitundu bya Tabora ne Singida, okukonziba kusigala nga kutono bw'okugeraageranya n'okwo okulabibwa mu Iringa, Mbeya ne Rukwa.[167] Ekitongole kya Tanzania Food and Nutrition Centre kigamba nti enjawulo zino ziva ku njawulo mu ndya embi ey'abakyala ab'embuto, enkola embi ey'okuliisa abaana abawere, enkola embi[ ey'obuyonjo n'obujjanjabi obubi.[167] Ebiseera by'ekyeya bisobola okukosa ennyo okukula kw'ebirime mu Tanzania. Ekyeya mu East Africa kivuddemu okweyongera kw'ebbeeyi y'emmere enkulu nga kasooli n'obulo, ebirime ebikulu mu ndya y'abantu abasinga obungi mu Tanzania. Okuva mu 2015 okutuuka mu 2017, ebbeeyi ya kasooli bwe yagulibwa mu bungi yalinnya emirundi egisukka mu esatu, okuva ku TSh 400/= buli kilo okutuuka ku 1,253/= buli kilo.[168]
Ebijuliziddwa
[kyusa | kolera mu edit source]- ↑ Tishkoff, S. A.; Reed, F. A.; Friedlaender, F. R.; Ehret, C.; Ranciaro, A.; Froment, A.; Hirbo, J. B.; Awomoyi, A. A.; Bodo, J. M.; Doumbo, O.; Ibrahim, M.; Juma, A. T.; Kotze, M. J.; Lema, G.; Moore, J. H.; Mortensen, H.; Nyambo, T. B.; Omar, S. A.; Powell, K.; Pretorius, G. S.; Smith, M. W.; Thera, M. A.; Wambebe, C.; Weber, J. L.; Williams, S. M. (2009). "The Genetic Structure and History of Africans and African Americans". Science. 324 (5930): 1035–44. Bibcode:2009Sci...324.1035T. doi:10.1126/science.1172257. ISSN 0036-8075. PMC 2947357. PMID 19407144.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Tishkoff, S. A.; Reed, F. A.; Friedlaender, F. R.; Ehret, C.; Ranciaro, A.; Froment, A.; Hirbo, J. B.; Awomoyi, A. A.; Bodo, J. M.; Doumbo, O.; Ibrahim, M.; Juma, A. T.; Kotze, M. J.; Lema, G.; Moore, J. H.; Mortensen, H.; Nyambo, T. B.; Omar, S. A.; Powell, K.; Pretorius, G. S.; Smith, M. W.; Thera, M. A.; Wambebe, C.; Weber, J. L.; Williams, S. M. (2009). "The Genetic Structure and History of Africans and African Americans". Science. 324 (5930): 1035–44. Bibcode:2009Sci...324.1035T. doi:10.1126/science.1172257. ISSN 0036-8075. PMC 2947357. PMID 19407144.
- 1 2 Ehret, Christopher (2001). An African Classical Age: Eastern and Southern Africa in World History, 1000 B.C. to A.D. 400. University Press of Virginia. ISBN 978-0-8139-2057-3.
- 1 2 "Tanzania". The World Factbook. Central Intelligence Agency. 7 July 2025. Archived from the original on 9 January 2021.
- 1 2 "United Republic of Tanzania | The Commonwealth". thecommonwealth.org. 15 August 2013.
- ↑ Mosha, Aloysius C. "The planning of the new capital of Tanzania: Dodoma, an unfulfilled dream" (PDF). University of Botswana. Archived from the original (PDF) on 12 July 2013. Retrieved 13 March 2013.
- ↑ "Tanzania". The World Factbook. Central Intelligence Agency. 7 July 2025. Archived from the original on 9 January 2021.
- ↑ "The Tanzania National Website: Country Profile". Tanzania.go.tz. Archived from the original on 25 November 2013. Retrieved 1 May 2010.
- ↑ "Dar es Salaam Port". Tanzaniaports.com. Archived from the original on 22 February 2014. Retrieved 19 February 2014.
- ↑ Collord, Michaela (February 2021). "Tanzania's 2020 Election: Return of the One-Party State" (PDF). ifri.org. Institut français des relations internationales. Retrieved 5 November 2025.
- ↑ "Tools of single party hegemony in Tanzania: evidence from surveys and survey experiments" (PDF). Retrieved 1 December 2024.
- ↑ Template:Cite encyclopedia
- ↑ Religion in Tanzania Template:Webarchive, Pew Research Center
- ↑ Ammon, Ulrich; Dittmar, Norbert; Mattheier, Klaus J. (2006). Sociolinguistics: An International Handbook of the Science of Language and Society. Walter de Gruyter. p. 1967. ISBN 978-3-11-018418-1.
- ↑ Ammon, Ulrich; Dittmar, Norbert; Mattheier, Klaus J. (2006). Sociolinguistics: An International Handbook of the Science of Language and Society. Walter de Gruyter. p. 1967. ISBN 978-3-11-018418-1.
- ↑ "Tanzania Ditches English In Education Overhaul Plan". AFK Insider. 17 February 2015. Archived from the original on 24 February 2015. Retrieved 23 February 2015.
- 1 2 "Kalambo Falls". Encyclopædia Britannica.
- ↑ Scholtz, Marco (12 January 2016). Patel, Ozayr (ed.). "Why millions chose Africa as their safari destination". doi:10.64628/AAJ.epmfwva6h.
{{cite web}}: Check|doi=value (help) - ↑ Template:OEtymD
- ↑ Mazimu, Yusuph (4 March 2025). "Mohammed Iqbal Dar: Mjue mbunifu wa jina 'Tanzania' aliyeaga dunia". BBC News Swahili. Retrieved 24 March 2025.
- ↑ John Knouse: A Political World Gazetteer: Africa Template:Webarchive website accessed 1 May 2007.
- ↑ Template:OEtymD.
- ↑ Freeman-Grenville, G. S. P.; Martin, B. G. (1973). "A Preliminary Handlist of the Arabic Inscriptions of the Eastern African Coast". Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland (2): 98–122. ISSN 0035-869X.
- 1 2 3 Brown, Helen W. (1991). "Three Kilwa Gold Coins". Azania: Archaeological Research in Africa. 26 (1): 1–4. doi:10.1080/00672709109511422. ISSN 0067-270X.
- 1 2 3 Walker, John (1936). "The History and Coinage of the Sultans of Kilwa". The Numismatic Chronicle and Journal of the Royal Numismatic Society. 16 (61): 43–81. ISSN 0267-7504.
- ↑ Gibb, H. A. R. (1962). The Travels of Ibn Baṭṭūṭa. Vol. 2. Hakluyt Society. pp. 380–381.
- ↑ Tishkoff, S. A.; Reed, F. A.; Friedlaender, F. R.; Ehret, C.; Ranciaro, A.; Froment, A.; Hirbo, J. B.; Awomoyi, A. A.; Bodo, J. M.; Doumbo, O.; Ibrahim, M.; Juma, A. T.; Kotze, M. J.; Lema, G.; Moore, J. H.; Mortensen, H.; Nyambo, T. B.; Omar, S. A.; Powell, K.; Pretorius, G. S.; Smith, M. W.; Thera, M. A.; Wambebe, C.; Weber, J. L.; Williams, S. M. (2009). "The Genetic Structure and History of Africans and African Americans". Science. 324 (5930): 1035–44. Bibcode:2009Sci...324.1035T. doi:10.1126/science.1172257. ISSN 0036-8075. PMC 2947357. PMID 19407144.
- ↑ Shoup, John A. (2011). Ethnic groups of Africa and the Middle East : an encyclopedia. Santa Barbara, CA: ABC-CLIO. p. 67. ISBN 978-1-59884-362-0.
- ↑ Schmidt, P.; Avery, D.H. (1978). "Complex iron smelting and prehistoric culture in Tanzania". Science. 201 (4361): 1085–89. Bibcode:1978Sci...201.1085S. doi:10.1126/science.201.4361.1085. PMID 17830304. S2CID 37926350.
- ↑ Horton, Mark and Middleton, Tom. "The Swahili: The Social Landscape of a Mercantile Community." (Oxford: Blackwell, 2010), 46.
- ↑ Template:Cite encyclopedia
- ↑ Template:Cite encyclopedia
- ↑ "The Story of Africa |BBC World Service". BBC.
- ↑ Rodriguez, Junius P. (1997). The Historical Encyclopedia of World Slavery. ABC-CLIO. ISBN 978-0-87436-885-7.
- ↑ "On The Zanzibar Map: Spices, Slaves And A Bit Of History". 17 February 2015.
- ↑ Template:Cite encyclopedia
- ↑ Johnson, Hildergard Binder (1967). "The Locations of Christian Missions in Africa". Geographical Review. Taylor and Francis Ltd. 57 (2): 168–202. Bibcode:1967GeoRv..57..168J. doi:10.2307/213158. JSTOR 213158. Retrieved 29 December 2022.
- ↑ "Europeans In East Africa - View entry". www.europeansineastafrica.co.uk. Retrieved 18 December 2022.
- ↑ Iliffe, John (1967). "The Organization of the Maji Maji Rebellion". The Journal of African History. Cambridge University Press. 8 (3): 495–512. doi:10.1017/S0021853700007982. JSTOR 179833.
- ↑ William Roger Louis (2006). Ends of British Imperialism: The Scramble for Empire, Suez, and Decolonization. I.B. Tauris. ISBN 978-1-84511-347-6. Retrieved 19 September 2017.
- ↑ "PAPERS RELATING TO THE FOREIGN RELATIONS OF THE UNITED STATES, THE PARIS PEACE CONFERENCE, 1919". United States Department of State. Retrieved 19 September 2017.
- 1 2 William Roger Louis (2006). Ends of British Imperialism: The Scramble for Empire, Suez, and Decolonization. I.B. Tauris. ISBN 978-1-84511-347-6. Retrieved 19 September 2017.
- ↑ "PAPERS RELATING TO THE FOREIGN RELATIONS OF THE UNITED STATES, THE PARIS PEACE CONFERENCE, 1919". United States Department of State. Retrieved 19 September 2017.
- ↑ William Roger Louis (2006). Ends of British Imperialism: The Scramble for Empire, Suez, and Decolonization. I.B. Tauris. ISBN 978-1-84511-347-6. Retrieved 19 September 2017.
- ↑ William Roger Louis (2006). Ends of British Imperialism: The Scramble for Empire, Suez, and Decolonization. I.B. Tauris. ISBN 978-1-84511-347-6. Retrieved 19 September 2017.
- ↑ Liebenow, J. Gus (1956). "Responses to Planned Political Change in a Tanganyika Tribal Group". American Political Science Review (in Lungereza). 50 (2): 447–448. doi:10.2307/1951678. ISSN 0003-0554. JSTOR 1951678. S2CID 144390538.
- ↑ Heale, Jay; Wong, Winnie (2010). Tanzania. Marshall Cavendish. ISBN 978-0-7614-3417-7.
- ↑ "African participants in the Second World War". mgtrust.org.
- ↑ "African participants in the Second World War". mgtrust.org.
- ↑ Heale, Jay; Wong, Winnie (2010). Tanzania. Marshall Cavendish. ISBN 978-0-7614-3417-7.
- ↑ "Tanzania: British rule between the Wars (1916–1945)". eisa.org.za. Template:Webarchive
- ↑ Mulenga, Derek C. (November 2001). "Mwalimu Julius Nyerere: a critical review of his contributions to adult education and postcolonialism". International Journal of Lifelong Education. 20 (6): 446–470. doi:10.1080/02601370110088436. ISSN 0260-1370. S2CID 143740319.
- ↑ "Statistical Abstract 2013, National Bureau of Statistics" (PDF). Tanzania Ministry of Finance. July 2014. Archived from the original (PDF) on 23 November 2016. Retrieved 23 October 2014.
- ↑ "Statistical Abstract 2013, National Bureau of Statistics" (PDF). Tanzania Ministry of Finance. July 2014. Archived from the original (PDF) on 23 November 2016. Retrieved 23 October 2014.
- ↑ "Unveiling Zanzibar's unhealed wounds". BBC News. 25 July 2009.
- ↑ "Background history of The Union between Tanganyika and Zanzibar" (PDF). Vice President's Office, United Republic of Tanzania. Archived from the original (PDF) on 25 January 2013. Retrieved 25 April 2013.
- ↑ "The United Republic of Tanganyika and Zanzibar is renamed United Republic of Tanzania". South African History Online. Retrieved 10 February 2019.
- ↑ "United Republic of Tanzania : History". Commonwealth.org. Archived from the original on 23 February 2019. Retrieved 10 February 2019.
- ↑ Pierre Englebert and Kevin C. Dunn, "Inside African Politics" 2013: 81
- ↑ Henry Bienen and John Waterbury, "World Development Vol 17", 1989: 100
- ↑ ONSLOW, Sue (2021). "TANZANIA, THE NON-ALIGNED MOVEMENT AND NON ALIGNMENT" (PDF). Institute of Commonwealth Studies, School of Advanced Study at the University of London, United Kingdom.
- ↑ Chau, Donovan C. (2014). Exploiting Africa: the influence of Maoist China in Algeria, Ghana, and Tanzania. Annapolis, Maryland: Naval Institute Press. ISBN 978-1-61251-250-1.
- ↑ Monson, Jamie (2009). Africa's Freedom Railway: How a Chinese Development Project Changed Lives and Livelihoods in Tanzania. Indiana University Press. p. 199. ISBN 978-0-253-35271-2.
- ↑ Template:Cite thesis
- ↑ Atuhaire, Alex B. (11 April 2007). "Uganda: Country Pays Tanzania Shs120 Billion Amin War Debt". allAfrica.com. Retrieved 8 December 2013.Template:Subscription required
- ↑ Muganda, Anna (2004). "Tanzania's Economic Reforms – and Lessons Learned" (PDF). Archived from the original (PDF) on 3 March 2016. Retrieved 19 February 2014.
- ↑ "Tanzania 1992". Template:Webarchive. princeton.edu.
- ↑ "Tanzania: 1995 National Assembly election results". Archived from the original on 18 March 2015.
- ↑ "Presidents Of Tanzania Since Independence". WorldAtlas (in American English). 25 April 2017. Retrieved 2 June 2021.
- ↑ "Mgoya: Why I want presidential term limit scrapped in Tanzania". The East African (in Lungereza). 6 July 2020. Retrieved 2 June 2021.
- 1 2 "Magufuli is Transforming Tanzania's Ruling Party From a 'Benign Hegemon' Into a Malevolent One". Council on Foreign Relations (in Lungereza). 22 October 2020. Retrieved 2 June 2021.
- ↑ "Magufuli wins re-election in Tanzania; opposition cries foul". www.aljazeera.com (in Lungereza). Retrieved 2 June 2021.
- ↑ "John Magufuli: Tanzania's president dies aged 61". BBC News. 18 March 2021. Retrieved 18 March 2021.
- 1 2 "Samia Suluhu Hassan becomes President following death of John Magufuli". BBC News. 18 March 2021. Retrieved 18 March 2021.
- ↑ "Tanzania president wins 98% in election as opposition says hundreds killed". France 24. 11 November 2025.
- ↑ ""Basic Facts and Figures on Human Settlements, 2012", National Bureau of Statistics, Tanzania Ministry of Finance, 2013, page 1. Retrieved 10 November 2014".
- ↑ "CIA – The World Factbook – Rank Order – Area". Cia.gov. Archived from the original on 9 February 2014. Retrieved 16 October 2014.
- ↑ "Country review: United Republic of Tanzania". Fisheries and Aquaculture Depart, United Nations. (FAO). December 2003.
- 1 2 3 Joseph Lake (2013) "Economy" in Africa South of the Sahara, edited by Europa Publications and Iain Frame, Routledge. Template:ISBN
- ↑ Joseph Lake (2013) "Economy" in Africa South of the Sahara, edited by Europa Publications and Iain Frame, Routledge. Template:ISBN
- 1 2 3 Zorita, Eduardo; Tilya, Faustine F. (12 February 2002). "Rainfall variability in Northern Tanzania in the March–May season (long rains) and its links to large-scale climate forcing" (PDF). Climate Research. 20: 31–40. Bibcode:2002ClRes..20...31Z. doi:10.3354/cr020031. Retrieved 16 October 2014.
- ↑ "Tanzania counts losses after Cyclone Hidaya swept coastline". The EastAfrican (in Lungereza). 10 May 2024.
- ↑ Msemo, Hellen E.; Finney, Declan L.; Mbuya, Samwel I. (April 2022). "Forgotten accounts of tropical cyclones making landfall in Tanzania". Weather. 77 (4): 127–131. Bibcode:2022Wthr...77..127M. doi:10.1002/wea.3921.
- ↑ "Tanzania". Climatelinks (in Lungereza). Archived from the original on 14 June 2022. Retrieved 27 November 2020.
- ↑ Future Climate for Africa (2017). "Future Climate Projections for Tanzania" (PDF). Future Climate for Africa.
- ↑ "Tanzania | UNDP Climate Change Adaptation". www.adaptation-undp.org (in Lungereza). Retrieved 27 November 2020.
- ↑ "Tanzania: National climate change strategy - National Policy, Plans & Statements - PreventionWeb.net". preventionweb.net. Archived from the original on 17 April 2021. Retrieved 27 November 2020.
- ↑ Laher, Ridwan; SingíOei, Korir (2014). Indigenous People in Africa.: Contestations, Empowerment and Group Rights. Africa Institute of South Africa. p. 57. ISBN 978-0-7983-0464-1.
- ↑ "Home". Tanzania National Parks. Archived from the original on 6 October 2014. Retrieved 16 October 2014.
- ↑ "Gombe Stream National Park". Tanzania National Parks. Archived from the original on 4 October 2014. Retrieved 16 October 2014.
- ↑ Riley, Laura; Riley, William (2005). Nature's Strongholds: The World's Great Wildlife Reserves. Princeton University Press. ISBN 978-0-691-12219-9.
- ↑ S. N. Stuart; Jenkins, Martin (1990). Biodiversity in Sub-Saharan Africa and Its Islands: Conservation, Management, and Sustainable Use. IUCN. p. 204. ISBN 978-2-8317-0021-2.
- ↑ "Serengeti wildebeest migration". Retrieved 20 March 2019.
- ↑ Edoarado Razzetti and Charles Andekia Msuya (2002) "Introduction" Template:Webarchive, Field Guide to Amphibians and Reptiles of Arusha National Park. Tanzania National Parks. p. 11
- ↑ Arusha, Edward Qorro in (12 August 2019). "Africa: Tanzania Has Largest Number of Lions in Africa, New Report Says". allAfrica.com.
- ↑ Grantham, H. S.; et al. (2020). "Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity – Supplementary Material". Nature Communications. 11 (1): 5978. Bibcode:2020NatCo..11.5978G. doi:10.1038/s41467-020-19493-3. ISSN 2041-1723. PMC 7723057. PMID 33293507.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 "Constitution of the United Republic of Tanzania" (PDF). Judiciary of Tanzania. Archived from the original (PDF) on 17 December 2010. Retrieved 19 February 2014.
- ↑ "Tanzania's ruling party secures the presidency and a two-thirds majority in parliament". Quartz. 29 October 2015. Retrieved 30 October 2015.Template:Dead link
- ↑ "Tanzania poll: John Magufuli of CCM defeats Edward Lowassa". BBC News (in British English). 29 October 2015. Retrieved 2 June 2021.
- ↑ "Tanzania police arrest main opposition party leader ahead of protests". CNN. 2 November 2020. Retrieved 2 June 2021.
- ↑ Sultan, Ali (6 December 2020). "Zanzibar's opposition party to join coalition government". Associated Press. Retrieved 29 June 2021.
- ↑ "Tanzania elections: Main opposition parties demand fresh vote". BBC News. 31 October 2020. Retrieved 29 June 2021.
- ↑ "Democracy Report 2025, 25 Years of Autocratization – Democracy Trumped?" (PDF). Retrieved 14 March 2025.
- ↑ "Tanzania: Reports of hundreds killed and detained following deadly election violence | UN News". news.un.org (in Lungereza). 2025-11-11. Retrieved 2025-11-15.
- ↑ "Tanzania Police Force". African Policing Civilian Oversight Forum. Archived from the original on 2 February 2023. Retrieved 5 February 2023.
- ↑ "Tanzania: Government". Broad College of Business, Michigan State University. Retrieved 19 February 2014.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Manning, Christabel; Kasera, Seka. "UPDATE: Tanzanian Legal System and Legal Research". GlobaLex. Retrieved 16 October 2014.
- ↑ The Constitution of Zanzibar. zltb.go.tz. 2006.
- ↑ "Commercial Division — High Court of Tanzania". Archived from the original on 23 December 2014. Retrieved 17 October 2014.
- ↑ "Welcome to High Court of Zanzibar". judiciaryzanzibar.go.tz. Template:Webarchive
- ↑ "UNITED REPUBLIC OF TANZANIA Public Administration Country Profile" (PDF). January 2004. Archived from the original (PDF) on 16 May 2018. Retrieved 1 February 2019.
- ↑ "African States, State Parties to the Rome Statute, International Criminal Court. Retrieved 21 October 2014". Archived from the original on 11 October 2014.
- 1 2 "Local government system in tanzania" (PDF). 31 May 2006. Archived from the original (PDF) on 18 April 2013.
- ↑ Kilyinga, Nasongelya (10 July 2015). "Enter Songwe Region as Six Districts Created". Daily News. Retrieved 21 February 2017.
- ↑ Mwakyusa, Alvar (4 February 2016). "Songwe is new region – with four districts". Daily News. Archived from the original on 5 February 2016. Retrieved 21 February 2017.
- ↑ Regions. tanzania.go.tz
- ↑ "Administrative Units: Population Distribution Report" (PDF). National Bureau of Statistics. Retrieved 2 August 2024.
- ↑ "City Status". Dar Es Salaam City Council. Archived from the original on 22 November 2013.
- ↑ "Local Government (Urban Authorities) Act, 1982, amended 1999" (PDF). Parliamentary On-line Information System. 1999. 7A and 69A. Archived from the original (PDF) on 22 October 2013. Retrieved 19 February 2014.
- ↑ Template:Cite report
- 1 2 Kanyabwoya, Damas (13 January 2022). "Tanzania's key focus areas in the new Foreign Policy". The Citizen (in English). Dar es Salaam, Tanzania. Retrieved 21 June 2022.
{{cite news}}: CS1 maint: unrecognized language (link) - ↑ "ABOUT THE MINISTRY". The United Republic of Tanzania Ministry of Foreign Affairs and East African Cooperation (in Lungereza and Swahili). Dodoma, Tanzania: Ministry of Foreign Affairs and East African Cooperation. Retrieved 21 June 2022.
- ↑ Nyerere, Julius K (1967). "The Policy of Self-Reliance". The Arusha Declaration and Tanu's policy on socialism and self-reliance (PDF) (in Lungereza) (1 ed.). Dar es Salaam, Tanzania: TANU, Publicity Section. Retrieved 21 June 2022.
- ↑ Template:Cite speech
- ↑ Nzomo, Maria (1999). "The Foreign Policy of Tanzania: From Cold War to Post–Cold War". In Wright, Stephen (ed.). African Foreign Policies. New York, NY: Routledge. pp. 184–187. doi:10.4324/9780429502521-10. ISBN 978-0-429-50252-1. S2CID 155717453.
- ↑ Template:Cite thesis
- 1 2 3 "Tanzania Foreign Policy the Case of Economic Diplomacy". The United Republic of Tanzania Ministry of Foreign Affairs and East African Cooperation (in Lungereza and Swahili). Dodoma, Tanzania: Ministry of Foreign Affairs and East African Cooperation. Retrieved 21 June 2022.
- ↑ Hirschler, Kurt; Hofmeier, Rolf (2019). A decade of Tanzania: politics, economy and society 2005-2017 (in Lungereza). Leiden, Netherlands, Boston: Brill Publishers. ISBN 978-90-04-40786-2.
- ↑ Chachage, Chambi S. (2004). "Nyerere: Nationalism and Post-Colonial Developmentalism". African Sociological Review (in Lungereza). Dakar, Senegal: CODESRIA. 8 (2): 158–179. ISSN 1027-4332. JSTOR 24487453. Retrieved 21 June 2022.
- ↑ Waters, Tony (2006). "Markets and Morality: American Relations with Tanzania" (PDF). African Studies Quarterly (in Lungereza). Gainesville, Florida. 8 (3): 46–53. Archived from the original (PDF) on 4 August 2019. Retrieved 21 June 2022.
- ↑ "The United Nations in Tanzania". United Nations (in Lungereza). Retrieved 22 June 2022.
- ↑ "UN Entities in Tanzania". United Nations (in Lungereza). Retrieved 22 June 2022.
- ↑ Template:UN document
- ↑ "Member States". African Union (in Lungereza). Archived from the original on 1 September 2022. Retrieved 22 June 2022.
- 1 2 Template:Cite act
- ↑ Template:Cite report
- 1 2 3 4 Ugirashebuja, Emmanuel; Ruhangisa, John Eudes; Ottervanger, Tom; Cuyvers, Armin, eds. (2017). East African Community Law: Institutional, Substantive and Comparative EU Aspects (in Lungereza). Leiden, Netherlands, Boston: Brill Nijhoff. ISBN 978-90-04-32207-3.
- ↑ "Overview of EAC". East African Community (in Lungereza). Retrieved 22 June 2022.
- 1 2 "History of the EAC". East African Community (in Lungereza). Retrieved 22 June 2022.
- 1 2 Template:Cite speech
- ↑ Adam, Christopher; Collier, Paul; Ndulu, B. J., eds. (2017). Tanzania: the path to prosperity (in Lungereza). Oxford, UK; New York, NY: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-870481-2.
- 1 2 Muntschick, Johannes (9 October 2017). The Southern African Development Community (SADC) and the European Union (EU): Regionalism and External Influence (in Lungereza). Cham, Switzerland: Springer Nature. ISBN 978-3-319-45330-9. Retrieved 22 June 2022.
- ↑ "Mwanzo-Jeshi la Ulinzi la Wananchi wa Tanzania". Tpdf.mil.tz. Retrieved 10 February 2022.
- ↑ "Tanzania – Tanzania Police Force". African Policing Civilian Oversight Forum. Archived from the original on 2 February 2023. Retrieved 11 May 2023.
- ↑ "Tanzania: Withdrawal of individual rights to African Court will deepen repression". Amnesty International. 2 December 2019. Retrieved 2 December 2019.
- ↑ "Tanzania albino murders: 'More than 200 witchdoctors' arrested". BBC News. 12 March 2015.
- ↑ Charlotte Baker (22 September 2017) "The trade in body parts of people with albinism is driven by myths and international inaction". The Independent
- ↑ "State Sponsored Homophobia 2016: A world survey of sexual orientation laws: criminalisation, protection and recognition" (PDF). International Lesbian, Gay, Bisexual, Trans and Intersex Association. 17 May 2016. Archived from the original (PDF) on 10 October 2017.
- ↑ "Lesbian and Gay Tanzania". gaytimes. Archived from the original on 29 September 2006. Retrieved 12 February 2007.
- ↑ "Pew Global Attitudes Project" (PDF). Pew Research Centre. pp. 35, 84, and 117. Archived from the original (PDF) on 14 February 2010. Retrieved 15 July 2017.
- ↑ "World Economic Outlook Database April 2018". International Monetary Fund.
- ↑ "GDP per capita growth (annual %)". World Bank. Retrieved 9 August 2024.
- 1 2 "Tanzania (TZA) Exports, Imports, and Trade Partners". The Observatory of Economic Complexity. Archived from the original on 24 April 2019. Retrieved 9 April 2019.
- ↑ "About Tanzania |UNDP in Tanzania" Template:Webarchive. undp.org.
- ↑ "Multidimensional Poverty Index 2023: Tanzania (United Republic of)" (PDF). United Nations Development Programme: Human Development Reports. 2023. Retrieved 27 May 2024.
- 1 2 "2013 Global Hunger Index". International Food Policy Research Institute. October 2013
- ↑ "New World Bank country classifications by income level: 2020–2021". World Bank. 1 July 2020.
- ↑ "Tanzania joins middle income status ahead of schedule". The Citizen. 2 July 2020.
- ↑ "Tanzania Overview". World Bank. Retrieved 9 August 2024.
- 1 2 "Tanzania". Global Hunger Index – Official Website of the Peer-Reviewed Publication. Retrieved 6 August 2024.
- 1 2 "About us". UNDP. Archived from the original on 11 August 2021. Retrieved 25 May 2020.
- 1 2 3 "Tanzania". Heifer International.
- ↑ "Tanzania's Path to Poverty Reduction and Pro-Poor Growth". World Bank. 1 December 2019.
- ↑ "Tanzania at 60: GDP in sharp rise, poverty cut". IPP Media. 12 November 2021.
- ↑ "Tanzania: Nutrition Profile". USAID (in Lungereza). Archived from the original on 24 October 2018. Retrieved 18 October 2018.
- ↑ "UNICEF Tanzania—Nutrition—The situation". unicef.org. Archived from the original on 2 January 2019. Retrieved 28 October 2018.
- 1 2 3 "Tanzania Assessment for Scaling Up Nutrition" (PDF). 2012. Archived from the original (PDF) on 2 March 2021 – via World Health Organization.
- ↑ Makoye, Kizito. "Survey finds most Tanzanians go hungry, despite government denials". Reuters. Retrieved 20 November 2018.
- CS1 errors: DOI
- CS1 Lungereza-language sources (en)
- CS1 American English-language sources (en-us)
- CS1 British English-language sources (en-gb)
- CS1 maint: unrecognized language
- CS1 Swahili-language sources (sw)
- Tanzania
- Ensi za Afirika
- Ensi
- Amawanga agasangibwa ku Ssemazinga wa Africa
- Amawanga agasangibwa mu Buvanjuba bwa Africa
- Baminisita ba Uganda
- Buganda
- Pages using the Kartographer extension