Vjesnik dalmatinskih arhiva – Izvori i prilozi za povijest Dalmacije
Vjesnik dalmatinskih arhiva – izvori i prilozi za povijest Dalmacije periodička je publikacija koju su 2020. godine pokrenuli Državni arhivi u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku i Zadru. Namijenjena je objavljivanju priloga s područja arhivske teorije i prakse, historiografije i pomoćnih povijesnih znanosti, te priloga nastalih u okviru suvremenih informacijskih znanosti, koji se odnose na područje povijesne i današnje Dalmacije. Na uređivanju pojedinog broja arhivi se ciklički izmjenjuju.
Na temelju novootkrivenoga Kapitulara prokuratora zadarske komune iz 1373. godine i drugih relevantnih izvora iz prakse u radu se razmatra institucijska uloga i funkcionalni opseg djelovanja gradskih prokuratora, jedne od važnijih magistratura u kasnosrednjovjekovnomu Zadru. Analizom odredbi Kapitulara, kao i bilježničkih, sudskih i drugih spisa, istražuje se način izbora prokuratora, njihova…
Ovaj rad donosi prijepis isprave pronađene pri nedavnom istraživanju u Archivio di Stato di Venezia. Isprava se odnosi na osnutak Archivio del Generalato u Zadru 1624. godine, jednoga od najvažnijih događaja za razvoj arhivističkih praksi na istočnom Jadranu u ranom novom vijeku. Prijepis je popraćen uvodnom studijom u kojoj se ukratko pojašnjava kontekst nastanka isprave i daje njezina…
Rad donosi uvid u teritorijalnu i upravnu nadležnost te uredsko poslovanje pokrajinskih centralnih institucija preko kojih je bilo organizirano financijsko poslovanje u Dalmaciji za vrijeme druge austrijske uprave od 1814. do 1918. godine. Odluke o osnivanju financijskih ureda donosila je centrala vlast u Beču, a njihovo osnivanje bilo je povezano s političkim i socijalno-ekonomskim stanjem u…
Premda je formalno djelovao samo četiri godine, Zavičajni muzej Blato, kao prvoutemeljena samostalna muzejska ustanova, ostavio je velikog traga u kulturnoj povijesti Blata i otoka Korčule druge polovice 20. stoljeća. Njegovi aktivisti, među kojima prednjači Mile Vojvodić Ružir, i po njegovu ukidanju 1964. nastavljaju rad prikupljanjem inventara – artefakata kulturno-povijesne baštine, ali i…
Objavljivanje prvoga sveska edicije Introitus et exitus communium mediaevalium Adriatici orientalis, kojim se stručnoj i široj zainteresiranoj javnosti predstavljaju srednjovjekovni spisi prihoda i rashoda splitske i trogirske komune, važan je i, može se reći, dugoočekivan doprinos proučavanju komunalne povijesti dalmatinskih gradova.
Dosadašnja je historiografija urbani život sedamnaestostoljetne Dalmacije promatrala uglavnom kriomice ili kroz prizmu regionalno uokvirenih političkih događaja, vojnih konfrontacija, migracijskih procesa i gospodarskih odnosa u kontekstu mletačko-osmanskoga susjedstva. Unutar takva historiografskog inventara jedno od najistaknutijih mjesta zauzima Kandijski rat (1645. – 1669.) koji je…
Bogata izdavačka djelatnost Državnog arhiva u Šibeniku, koji se tijekom proteklog razdoblja afirmirao kao jedan od najaktivnijih izdavača arhivskoga gradiva u Hrvatskoj, nastavljena je objavljivanjem knjige Zapisnici plemićkog vijeća općine Skradin (1744. – 1806.), koja predstavlja prvu knjigu u novopokrenutoj biblioteci Izvori za povijest Šibenika i šibenskog kraja. Riječ je o iznimno važnom…
U radu se govori o srednjovjekovnim ruralnim crkvama na istoku nekadašnjeg šibenskog distrikta na kojima je uočeno spajanje određenih elemenata romaničkog i gotičkog stila. Riječ je o crkvama koje su vezane za povijesni prostor šibenskog Donjeg polja. Na temelju arhivskih izvora, podataka iz arheoloških istraživanja, neposrednog opažanja i komparativnih primjera na istočnoj obali Jadrana predlaže…
Tekst donosi kritički prijepis te kratku strukturalno-sadržajnu i paleografsku analizu dvaju inventara dobara splitskih obrtnika iz prve polovice 15. stoljeća. Srednjovjekovni inventari dobara, odnosno popisi imovine pokojnika, dragocjena su vrela za donošenje zaključaka o privatno-pravnoj i poslovnoj praksi ljudi u prošlosti te o razini njihove materijalne i duhovne kulture u svakodnevnom životu.…
Ortački ugovor od 4. veljače 1449. godine zaključen između dvojice toskanskih pridošlica u Šibeniku, Franje Aldobrandova iz Firence i Leonarda Viktorova iz Siene, kojim su osnovali društvo za vođenje ljekarne predstavlja dragocjen dokument koji nam otkriva kako su i prema kojemu modelu funkcionirale srednjovjekovne ljekarne. Osnivane na određeno razdoblje s jasno propisanim obvezama i pravima…
