Kad postajemo odrasli, anksioznost i recept za sreću

When Do We Become Adults, Really? - Shayla Love

Baš volim tekstove koji uzmu obično pitanje i pokažu da uopšte nije obično. Shayla Love u New Yorkeru piše o tome kad čovjek zapravo postaje odrastao i zašto taj trenutak danas sve teže stane u jednu godinu, diplomu, brak ili ključ od stana.

Posebno mi se svidjelo što usput ruši popularnu priču da s 25 napokon postajemo pravi odrasli jer se tad mozak navodno prestane razvijati. Nauka je tu mnogo neurednija i zanimljivija: razvoj traje dugo, a različiti dijelovi mozga sazrijevaju različitim tempom i nema jednog magičnog rođendana nakon kojeg sve odjednom sjedne na svoje mjesto.

Zanimljivo je i koliko se predstava o odraslosti razlikuje kroz kulture. U klasičnom hinduističkom modelu života važnije su uloge nego godine: jedna faza počinje kad čovjek postane domaćin, a druga tek nakon rođenja unuka, kad bi se, barem u idealu, trebalo malo povući iz gužve svijeta i okrenuti mirnijem životu.

A novija istraživanja pokazuju da ljudi danas odraslost manje vežu za brak i djecu, a više za odgovornost, samostalnost i sposobnost da žive s posljedicama vlastitih odluka.

Ako volite Garfielda ili Hogara, mogla bi vam se svidjeti i Stripoterapija Ane Petrović.

Ova zbirka stripova na jednostavan i duhovit način vodi kroz svakodnevne situacije glavne junakinje i njene psihoterapeutkinje Tijane Mirović. Kroz humor i autoironiju, Ana uspijeva dočarati trenutke kad terapija djeluje kao borba u Mortal Kombatu (da, spominju se i He-Man i Nindža kornjače!).

Knjiga je postigla veliki uspjeh u regiji. Mnogi su se prepoznali u Aninim crtežima, a psihoterapeuti je koriste kao alat za pokretanje razgovora sa klijentima. Ako ste ikada razmišljali o terapiji ili samo želite nešto što će vas nasmijati, Stripoterapija je pravi izbor.

Share Preporučena pošta

Ibrahim Maalouf - Trumpets of Michel-Ange

Inače ne preporučujem muziku jer nisam neki stručnjak, ali mi ovaj album ne izlazi iz glave.

Ibrahim Maalouf, francusko-libanski trubač, svira s emocijom koja nadilazi žanrove i granice. Njegova muzika je istovremeno i mirna i uzbudljiva, i moderna i tradicionalna.

Ovu epizodu preporučujem zbog teme, ali i zbog gosta.

Arthur Brooks je jedan od onih rijetkih ljudi koji su stvarno živjeli nekoliko ozbiljnih karijera. Bio je profesionalni muzičar, zatim ekonomist, vodio veliki think tank, a danas na Harvardu proučava sreću, smisao i navike dobrog života. Znam, zvuči kao početak self-help pakla. Ali nije!

Brooks ne govori kao čovjek koji ima pet jednostavnih koraka do sreće, nego kao neko ko je dugo učio, mijenjao se i pokušavao razumjeti šta život čini širim.

Meni je posebno ostao dio o radoznalosti. Brooks kaže da je interes za novo jedna od osnovnih pozitivnih emocija. Još bolja mu je teza da nas je evolucija, između ostalog, nagradila time da nam učenje pričinjava zadovoljstvo. Drugim riječima, nije slučajno što se dobro osjećamo kad nešto konačno povežemo, shvatimo ili otkrijemo.

Zato mi je ova epizoda dobro sjela. Ne kao recept za sreću, nego kao podsjetnik da radoznalost nije luksuz za ljude s viškom vremena. Možda je baš ona jedan od načina da život ne postane samo lista obaveza.

Fredrik Backman on Creative Anxiety and Procrastination

Ako ste čitali Čovjek zvan Ove, onda znate da Fredrik Backman ima nevjerovatan dar da kombinuje humor, iskrenost i duboke emocije.

U ovom kratkom video priča o:

• vlastitoj borbi s anksioznošću,

• stalnom odugovlačenju (pošto ovo pišem nekoliko minuta prije roka, mogu se poistovjetiti),

• razlici između Švedske i Amerike.

Odvojite pet minuta, nećete se pokajati.